Društvo znanja

Od 2002-ge do 2012-te godine, BH Telecom je stipendirao 184 studenta koji su poslije uspješno završenog studija imali mogućnost obavljati pripravnički staž u ovoj, tehnološki najnaprednijoj domaćoj kompaniji, kompaniji koja je ocijenjena kao Najpoželjniji poslodavac u BiH.

Ove godine BH Telekom je odabrao 50 studenata visokoškolskih ustanova iz Federacije Bosne i Hercegovine koji će do završetka svog visokoškolskog obrazovanja primati mjesečne stipendije u iznosu od 200 konvertibilnih maraka. 

Damir Hamidović, student Fakulteta elektrotehnike Univerziteta u Tuzli jedan je od pedeset sretnih stipendista BH Telecoma.

„Imao sam čast da i ja budem stipendista BH Telecoma što će mi naravno pomoći u daljem školovanju, što se tiče u finansijskom smislu kao i naravno podsticaj za dalje napredovanje i usavršavanje, što nadam se da ću uspjeti vratiti kroz dalji trud toj kompaniji“, kazao je Damir Hamidović.  

„Puno mi znači jer nisam se nadala da će ovako sve biti i normalno motivisat će me u daljem radu na fakultetu, boljim ocjenama i također i prosjeku. Također mi je veoma drago što sam u ovakvoj firmi dobila stipendiju“, kazala je Anela Hadžibegić, studentica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

Generalni direktor BH Telecoma, gosp. Nedžad Rešidbegović rekao je kako je ovo dokaz kako BH Telecom radi i zašto je BH Telecom najbolja kompanija u zemlji.    

„To su najbolji studenti sa najboljim ocjenama i to je garancija da će BH Telecom imati sposobne kadrove da ponesu teret razvoja kompanije u budućnosti“, istakao je gosp. Rešidbegović.

Nijedna kompanija, ma kako imala snažne finansijske i tehnološke agregate, ne može danas na duži rok pratiti zahtjeve tržišta, održavati konkurentnost i  takmičarsku sposobnost, ukoliko ne njeguje prisnu saradnju sa društvenim okruženjem.

Slijedeći taj koncept, menadžment BH Telecoma je stipendiranje mladih talenata uzdigao na rang svojih strateških ciljeva, svjestan da su kadrovi ključni faktor, koji čini razliku između onih koji se razvijaju, i onih koji gube korak sa konkurencijom.

„BH Telecom je već odavno spoznao da isključivo izvorište konkurentne prednosti na turbulentnom bh. tržištu jedne ovakve kompanije mogu biti ljudi samo sa svim svojim znanjima, vještinama i sposobnostima. BH Telecom je sretan što na ovaj način omogućava u budućnosti zamjenu svojih kadrova, koji idu u zaslužene mirovine, najboljim i najkvalitetnijim mladim ljudima. Ovo je obostrano zadovoljstvo kako za stipendiste, najbolje studente naših s jedne strane, a s druge strane BH Telecoma kao kolektiva, kao najpoželjnijeg poslodavca u BiH“, kazao je Izvršni direktor Direkcije za pravne poslove i HR, Bakir Ćelosmanović.

U modernom biznisu za uspjeh nije dovoljno čak ni predviđanje budućnosti: budućnost, naime, imaju samo oni - koji je umiju kreirati.

A to se može postići samo s dobro educiranim, i motivacijom nadahnutim kadrovima. Upravo ta spoznaja je bila u porijeklu ovog događaja, koji je učvrstio samopouzdanje i pobudio nadu kod 50 nadprosječno vrijednih djevojaka i mladića, koji znanjem trasiraju put u vlastitu budućnost.

Naučno takmičenje srednjoškolaca Bosna Sema-obrazovnih institucija u BiH uistinu potvrđuje drevni postulat, koji kaže da svrha obrazovanja nije popunjavanje praznih posuda, već potpaljivanje plamena, koji  obasjava put do novih znanja i otkrića.

Bosna Sema olimpijada projekata, skraćeno - BOSEPO – održava se tradicionalno već treću godinu i predstavlja izuzetno važan projekt u oblasti edukacije s ciljem promovisanja talentiranih i nadarenih učenika.

Na ovogodišnjoj Olimpijadi znanja učestvovalo je više od 215 najboljih učenika-istraživača. U posljednjem krugu, 96 istraživačkih projekata iz šest škola odabrani su za takmičenje s osvojenim novčanim nagradama od 4.000 KM za studente i supervizore.

„Glavni cilj ovog takmičenja je pripremiti naše učenike za budućnost. Postoje tri kategorije u okviru ove Olimpijade: energija, inženjering i zaštita okoline i to su tri najvažnija problema današnjice. Recimo, u oblasti energije potrebni su nam održivi izvori energije jer će se fosilna  goriva prestati koristiti u budućnosti. U oblasti zaštite okoline moramo pronaći način kako da spriječimo zagađenje okoline zbog dolazećih generacija i u kategoriji inženjeringa učenici pripremaju robote jer  znamo da su roboti od velike važnosti  u svakom segmentu našeg života  i u budućnosti će biti još značajniji, tako da oni uče osnove robotike i koriste to u projektima”, kazao je gosp. Mehmet Ozgun, član Organizacijskog komiteta BOSEPO.  

 „Zajedno sa kolegicom Sejlom Hujić radile smo na projektu proizvodnje hidrogena iz biomase. Biomasa kao što znamo svuda oko nas je dostupna, možemo lako da je nađemo a hidrogen kao proizvod bi kasnije bio korišten kao sredstvo, kao gorivo budućnosti jer proizvodi nula posto otrovnih gasova koji bi štetili znači našoj planeti, našoj atmosferi a tako bismo dovodili u bolji položaj posjed gdje bi sljedeće generacije živjele”, predstavila je za Društvo znanja Medina Čolić, učenica Unsko Sanskog koledža.

Melisa Kobasica i Amina Beširović, učenice Tursko-bosanskog Sarajevo koledža  pobjedile su sa svojim projektom “Ethanol: Turning up The Heat” te na taj način osvojile punu stipendiju za školovanje na Internacionalnom Burch univerzitetu u Sarajevu.

„U svijetu se najviše koristi etanol, pogotovo u Americi i Brazilu gdje svi automobili rade korištenjem etanola, tako da smo mi istraživali nešto više o tom etanolu.  Nakon istraživanja vidjeli smo da etanol nije baš nešto efikasan jer je potrebno 30% više energije da bi se proizveo etanol nego što se na kraju te energije dobije. Tako da smo mi ustvari pokušali da unaprijedimo etanol, došli smo na ideju da u to dodamo organsku supstancu koja će se rastvoriti u tom etanolu ali isto tako kada se naspe u automobil umjesto goriva da neće biti štetna za atmoferu, tako da smo odlučili dodati etil acetat i nakon toga odlučili smo dodati još jednu supstancu i u našem slučaju dodali smo suncokretovo ulje. Tako da smo došli do rezultata, znači da ova naša smjesa koja se koristi sa 20 posto etanola daje istu temperaturu koji koristi 100% etanola. Tako da je ova vrsta goriva dosta korisnija. Ove godine idemo u Hjuston na I- SWEEP olimpijadu, tako da se nadamo istim rezultatima kao i što je bilo na BOSEPO i nadamo se da ćemo našu zemlju predstaviti na što bolji način”, kazala je Melisa Kobasica.

Osim ove zlatne medalje svi finalisti zajedno sa ostalim učenicima iz drugih škola Bosne i Hercegovine,  imat će priliku da svoje projekte predstave na velikim međunarodnim takmičenjima.

„To je veoma dobra prilika da se promovira bh. obrazovanje i s druge strane bh. znanje koje unatoč mnogim nepogodnostima ekonomskim pa i društveno-političke naravi.  Nije za podcijeniti mlade ljude u BiH koji su odlučni, vrlo zainteresirani za istraživački rad, jer iz ovih malih projekata mogu se roditi i mnogo krupniji projekti. Zapravo, svaki od njih je na neki način jedno zrnce budućeg velikog projekta i s druge strane podsticaj, ako mogu reći, profesionalnim naučnoistraživačkim ustanovama na nivou univerziteta, istraživačkih instituta da pristupe njihovoj implementaciji odnosno realizaciji”, kazao je za našu emisiju akademik, prof.dr. Sulejman Redžić.

Sa osvojenih sedam zlatnih, pet srebrnih i deset bronzanih medalja na prestižnim međunarodnim takmičenjima, održanim prošle godine diljem svijeta, učenici Bosna SEMA obrazovnih institucija su dokazali da je BiH bogata, održiva, perspektivna i atraktivna zemlja...

Povećanje konkurentnosti privrede, smanjenje troškova, optimizacija budžeta kompanija i domaćinstava su neophodne mjere da bi se obezbijedio opstanak svakog pojedinca i društva u cijelini. Stoga i primjena principa energetske efikasnosti, korištenje obnovljivih izvora energije, te primjena savremenih tehničkih rješenja su mogućnosti za prevazilaženje ekonomske i finansijske krize, ali ujedno izvor novih invsticija.

S obzirom da u Bosni i Hercegovini postoji veliki potencijal sa smanjenje potrošnje energije, organiziranjem ovog Međunarodnog simpozija željela se dati potpora i pokazati učinkovitost u praksi, kako bi se domaći i stručnjaci iz regije dodatno pripremili za rekonstrukcije starih i projektovanje novih objekata u skladu sa standardima energetski učinkovite arhitekture, odnosno pasivne gradnje.

„Ono što  bih ja iz našeg iskustva na ovom skupu želeo da predložim je to  da budemo dovoljno pametni, samokritični i sposobni, da nikako ne izmišljamo toplu vodu. Dvadeset godina zemlje po Evropi to prave, rade, pokušavaju, muče se, mi treba da učimo na njihovim greškama i da učimo šta su sve prepreke od njih i da onda sistematski i organizovano to uradimo za godinu, dve ono što su oni radili 15 godina“, kazao je Ranko Božović, direktor EnPlus d.o.o. iz Beograda.

Pasivne kuće u Evropi se grade od 1990.godine. Prvi objekt je sagrađen u Darmstadtu, u Njemačkoj 1991. god., zatim su uslijedili objekti u Austriji, Švicarskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, skandinavskim zemljama, SAD-u i Aziji. Do 2005. god. realizirano je više od 6 hiljada  pasivnih kuća diljem Evrope i svijeta a danas ih ima više od 18 hiljada.

Praktična iskustva gradnje pasivnih objekata u BiH predočio je Damir Miljević,  investitor prve pasivne kuće na Balkanu. 

„Naše iskustvo sa ovim objektom, evo ova zima je prošla pa imamo nekakve rezultate, da nam je ušteda energije na grijanju cijenovno gledano četiri puta jeftinije nego da smo se grijali na gradsku toplanu, odnosno pet puta jeftinije nego da smo se grijali na lož ulje i to mislim da samo po sebi dovoljno govori o tome kolike su uštede u eksploataciji moguće da se naprave kada se primjenjuju koncepti ee niskoenergetske gradnje. S druge strane kada pogledate troškove gradnje koji su bitan element ovoga svega, ja mogu da kažem na osnovu našeg isustva da ti troškovi gradnje uz pametno planiranje projektovanja i dobro vođenje samog projekta ne prelaze 10% više od cijene izgradnje nekog standardnog objekta kakav se trenutno pravi u BiH. Tako da mislim i na relativno kratak i na dugi rok investitori mogu da ostvare značajne efekte kad je u pitanju niskoenergetska gradnja“, istakao je gosp. Miljević.

 „Projekt koji gospodin Miljević radii jest naš pokušaj da svijetu predočimo i širem auditoriju da postoje takve mogućnosti. Troškovi su za 10 procenata veći nego što je uobičajeno što znači nije to baš takav napor da sad kažemo da je takav korak nemoguć načiniti“, navodi jedan od organizatora Nihad Begić iz Xella BH doo.

Donošenjem zakona o energetskoj efikasnosti, čije se usvajanje očekuje u narednim mjesecima ove godine, BiH može napraviti značajan iskorak u nastojanju da smanji rasipanje energije, a njena štednja postane dio nacionalnog programa. Ako uz to donesemo i strategiju o tome gdje, kada i ko treba da poveća energetsku efikasnost, moguće je da ćemo uhvatiti korak sa Evropom.

„Postoji niz direktiva iz Evrope koje se bave pitanjem energije i energetske efikasnosti i ova direktiva o energetskoj efikasnosti sa svojim regulativama će u znatnoj mjeri utjecati u najmanju ruku u narednih 10 godina, uglavnom  na zgradarstvo ili na građevinarstvo u Evropskoj uniji“, kazao je jedan od učesnika, gosp. Torsten Svhoch, direktor Xella T&F iz Njemačke.

On je je dodao kako je na svakoj zemlji Evropske unije  da utvrdi standard koji će nivo potrošnje uvesti, a  to se mora dogoditi do 2020. godine. S obzirom na to krajnji cilj je dostići "tri puta po dvadeset" kako bi se do 2020. godine došlo do nulte pozicije energetske efikasnosti, a to znači 20% ušteda, 20% manje CO2 i 20 posto više energije, ali će i taj cilj biti teško dostići.

 „Mi smo vodili jednu jako dugu diskusiju o preradi ove direktive o energetskoj efikasnosti o tome šta je sve neophodno u Evropi. Raspravljali smo i o tome da se pasivna kuća uvede kao standard u cijeloj Evropi do 2020.godine. Iz tog razloga kao i iz te diskusije proizašla je i činjenica koja se stavila na papir a to je da ćemo do 2020. godine pokušati da budemo na nivou skoro nulte energetske potrošnje u objektima te će iz tog razloga sve novogradnje morati da se dešavaju u skladu sa ovim pravilom, a dešavat će se i renoviranja postojećih zgrada kako bi se došlo do ove pozicije nulte potrošnje. Zapravo, sada je na zemljama članicama Evropske unije da svaka za sebe utvrdi koji je to standard koji će dovesti do nulte potrošnje energetske efikasnosti, a to se mora desiti do 2020.godine“, pojasnio je gosp. Torsten Schoch.   

Definicije, metode i standardi nulte potrošnje  energije  značajno se razlikuju među zemljama članicama EU ali cilj im je zajednički: postignuti sporazum kojim će se  do 2050. godine postići nulta pozicija energetske efikasnosti.

Stručnjaci diljem svijeta upozoravaju da bolest bubrega postaje vodeći zdravstveni problem: više od 500 miliona ljudi širom svijeta, ili svaka 10 osoba, ima neki oblik oštećenja bubrega dok se u Bosni i Hercegovini čak 2.500 osoba liječi programom hronične hemodijalize, čekajući na transplataciju bubrega.

Zbog ove zabrinjavajuće činjenice, Svjetski dan bubrega u BiH je obilježen naučnim skupom na kojem su prisustvovali eminentni stručnjaci  iz Francuske i Hrvatske kako bi predočili svoja iskustva u vezi sa transplantacijom bubrega koju u BiH nije moguće izvesti.

„Želimo da promoviramo kadaveričnu transplantaciju koju u Bosni i Hercegovini nema. Nije urađena nijedna u posljednje dvije godine a broj pacijenata je na dijalizi sve veći i veći. Mi imamo stručnjake ali nismo organizovani, znači nas treba jednostavno organizirati da ne bi naši pacijenti išli u druge zemlje jer smo to pokazali sa tim što smo radili žive rodbinske transplatacije“, kazala je prof.dr Halima Resić, predsjednica Udruženja nefrologa BIH.  

Iako u BiH postoje vrhunski hirurzi i nefrolozi, te zakonska regulativa o transplantaciji organa, naša zemlja se prema prema broju urađenih kadaveričnih transplantacija svjetskim statistikama nalazi tek ispred Bangladeša.

„Mislim da je jedino ispravno rješenje kada bi se na nivou države napravilo neko tijelo, bez obzira kako bi se zvalo, pa da se to proširi na oba entiteta. Zašto mora biti nešto na nivou države, zato jer samo tako možemo pristupiti eurotransplantu, što nam je svima cilj.  Znači, Eurotransplat ne priznaje entitete i distrikt, on želi da pregovara sa državom“, istakao je doc.dr. Emir Hodžić sa Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli.

Članstvo u Eurotransplantu omogućilo bi nastavak razvoja transplantacijske medicine u Bosni i Hercegovini, a što u suštini predstavlja nadu za liječenje velikog broja pacijenata.

Republika Hrvatska je 2007.godine postala punopravna članica ove organizacije što ju je danas pozicioniralo kao lidera kadaverične transplantacije bubrega.

„Ja sam jako ponosna što mogu reći da je situacija u Hrvatskoj u ovom času odlična. Možda najbolja u svijetu. Mi smo prošle godine po broju darivatelja bili u samom svjetskom vrhu što je uistinu veliki uspjeh. Nije to došlo preko noći, mi smo prije deset godina bili praktično u istoj situaciji kao i BiH, ali to i vama pruža nadu da i vi možete napraviti ovo isto što smo i mi napravili. Vaši ljekari su odlično educirani, to su ljudi koji su prošli svjetske centre a mi smo uvijek spremni pružiti savjet, pružiti pomoć“, kazala je doc.dr. Nikolina Bašić- Jukić sa  KBC Rebro iz Zagreba.

U saradnji  sa prestižnom Univerzitetskom bolnicom u Toulouse-u u Francuskoj prošle godine je pokrenut program  pod nazivom „Toulouse 2011“, koji omogućava našim pacijentima da budu uvršteni na tamošnje liste čekanja.

„Prošle godine smo počeli sa programom sa prof.  Resić i Otvorenom mrežom kako bi se registrovala francuska lista čekanja nekoliko dijaliznih pacijenata za kadaveričnu transplantaciju. Njih je šestero i tokom transplantacije oni će ostati dvije do tri sedmice i nakon toga se vraćaju u BiH gdje će se o njima brinuti lokalni nefrolozi ili hirurzi. Mislim da je jako važan program pokrenut od strane Otvorene mreže jer je to korak prema implementaciji kadaverične transplantacije u BiH“,  kazao je prof. dr Lionel Rostaing, konsultant kliničke transplantacije u Univerzitetskoj bolnici Toulouse, Francuska,

Učesnici Okruglog stola složni su u tome da razvoj projekta transplantacije osim što traži uključivanje svih nivoa vlasti, zdravstvene javnosti, opšte javnosti, vjerskih institucija, nevladinih organizacija i medija traži i odgovore na niz pitanja, prije svega organizacionih, jer upravo organizacijski aspekt je krucijalan za dalji razvoj transplantacijske medicine u Bosni i Hercegovini.

Promocija knjige pod nazivom „Dijaliza, moj način života“

Obilježavanju Svjetskog dana bubrega pridružio se i Bošnjački institut Fondacija Adila Zulfikarpašića promocijom knjige pod nazivom „Dijaliza, moj način života’, autorica profesorice doktorice Halime Resić i psihologinje Bademe Čengić.

Knjiga je namijenjena pacijentima, obiteljima pacijenata  i osoblju koje radi sa njima,  a rađena je po principu pitanja i odgovora.

 „Knjiga je blago neizmijerno i ovu knjigu kada sam prvi put imao u rukama bio sam presretan i zadovoljan da su bolesnici dobili konačno jedno štivo iz koga se može jasno, koncizno i evo uvjerljivo dobiti sve podatke o nastanku bolesti bubrega, o potrebi dijaliznog liječenja, o transplataciji bubrega. Posebno me dojmilo da knjiga obrađuje i neke aspekte dijaliznog liječenja, odnosno života bolesnika za dijalizom, kao što je recimo dijaloški aspekt dijalize, trudnoće na dijalizi i sa dijalize, posebno komunikacija među bolesnicima samim i između bolesnika i osoblja na hemodijalizi“, kazao je za Društvo znanja jedan od recenzenata, prof. dr.Senaid Trnačević sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

Pisana jednostavnim jezikom, knjiga priprema pacijenta za dijalizu i sam dijalizni tretman, nudeći odgovore na najvažnija pitanja koja ga muče.

„Od prvog trenutka kada sam je pogledao, kada sam pročitao i detaljno proučio, zapravo sam vidio da se radi o izuzetno vrijednom materijalu. Upravo u ovoj knjizi sadržane su sve one poruke koje mi nastojimo kao medicinski stručnjaci prenijeti našim pacijentima i vrlo često u tome ne uspijevamo. Uvažena prof. Resić i psihologinja Badema Čengić uspjele su sažeti ono što pacijent treba znati jer se suočava sa strahovima prilikom liječenja dijalizom. Ova knjiga zapravo u svom sadržaju opisuje i tijek liječenja bolesnika, postavlja pitanja i daje odgovore. Međutim, ona time ne završava, ona zapravo time otvara pitanje i otvara živu riječ. I to je ono što je bitno, što treba naglasiti. Ona zapravo će služiti ne samo pacijentima, služit će i osoblju koje liječi pacijente jer će moći na jedan razumljiv način raspraviti o najvažnijim pitanjima koje muči bolesnika, upravo da počnu liječenje dijalizom”, kazao je docent dr. Sanjin Rački, pročelnik Zavoda za nefrologiju i dijalizu KBC Rijeka.

Knjiga „ Dijaliza, moj način života”, rezultat je dugogodišnjeg rada autorica profesorice doktorice Halime Resić i psihologinje Bademe Čengić  na Klinici za hemodijalizu Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.

Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju je pridružena članica Univerziteta u Sarajevu, a osnovan je kapitalnim ulaganjem Vlade SR Bosne i Hercegovine 1988. godine. Nakon rata Institut je kao lokalni strateški partner Međunarodne komisije za nestale osobe učestvovao u prvim DNK identifikacijama žrtava rata u BiH i glavni je nosilac razvoja iz pripadajućih oblasti molekularne genetike, genetičkog inženjerstva i biotehnologije u našoj zemlji.

Svečana ceremonija otvorenja novih prostorija Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju u okviru Kampusa Univerziteta u Sarajevu upriličena je uz prisustvo velikog broja državnih, federalnih, kantonalnih i gradskih dužnosnika, kao i profesora Sarajevskog univerziteta.

Prema riječima direktora Instituta, prof.dr. Kasima Bajrovića, ovaj događaj predstavlja kardinalnu tačku u razvojnom procesu ove naučnoistraživačke institucije – prvog i jedinog bh. centra za uspostavljanje i razvoj novih tehnologija na bazi molekularne genetike, genetičkog inženjerstva i biotehnologije i biosigurnosti.

„Konačno smo dobili mjesto koje pripada Institutu, u okviru Univerziteta, okružen svim ovim fakultetima. Ono što je ključno, mislim da ćemo u ove prostore moći dobiti sve ISO certifikate i standarde međunarodne, do sada u  postojećim uslovima nismo mogli. Mislim da ćemo i kadrovski moći ojačati u narednom periodu, tako da će Institiut postati još prepoznatljivija institucija u BiH i šire na svim ovim poljima. Znači, na poljima projekata, poljima ekspertiza i na poljima edukacije”, kazao je direktor Bajrović.

Proširenjem prostornih kapaciteta, za Institut kao članicu Univerziteta u Sarajevu i ustanovu od izuzetnog znanstvenog i šireg društvenog značaja, ostvaren je ključni preduslov u daljem razvoju i proširivanju naučnoistraživačkih, istraživačko-razvojnih, edukativnih i ekspertnih djelatnosti u pripadajućoj oblasti, s posebnim osvrtom na kondicioniranje naučnoistraživačke spremnosti i konkurentnosti na međunarodnom planu. 

„Nove prostorije novi su poticaji da naša istraživanja nastavimo i da promoviramo i Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju kao jednu od vodećih institucija u regionu iz oblasti genetike, genetičkoge inženjerstva i biotehnologije ali i da dalje nastavimo promovirati BiH kao zemlju u kojoj se znanje i znanost jako dobro primjenjuje i implementiraju. Nove prostorije i ono što nas je država u ovom momentu pomogla svakako nam dokazuju da možda i u BiH konačno pušu vjetrovi koji će pomoći znanstvenicima da dosegnu onaj nivo koji stvarno i zaslužuju”, kazao je  Damir Marjanović, šef  Laboratorija za forenzičku genetiku

Institut se damas sastoji od šest laboratorija za  forenzičku genetiku, humanu genetiku, za GMO i biosigurnost hrane, molekularnu genetiku prirodnih resursa, bioinformatiku i biostatistiku i laboratoriju za citogenetiku i genotoksikologiju.

Svaka od ovih laboratorija  izvodi originalne projekte u svome domenu.

Od 2005. godine Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju predstavlja Bosnu i Hercegovinu u UN organizaciji Međunarodnih centara za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju sa sjedištem u Trstu, Italija. Također, brojne su veze Instituta sa respektabilnim naučnim institucijama regionalnog i međunarodnog karaktera koje se realiziraju kroz multilateralne naučnoistraživačke projekte i razmjenu kadrova te permanentno prisustvo u međunarodno recenziranoj naučnoj publicistici.   

 Pod motom ‘Tvoj uspjeh počinje sa tvojim idejama’ potkraj prošle godine pokrenut je trogodišnji projekt „Studentsko preduzetništvo“, što ga implementira Centar za istraživanje i studije GEA Banja Luka, a finansira Američka agencija za međunarodni razvoj – USAID

Projekt se realizira na univerzitetima u Sarajevu, Banja Luci i Sveučilištu u Mostaru a Sarajevski univerzitet realizira projekt u saradnji sa Studentskim parlamentom.

Info dan o projektu „Studentsko preduzetništvo“ upriličen je u Svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu, a prisutni su informirani o tome kako pohađati školu poduzetništva, čiji je početak planiran za mjesec mart 2012. godine.

Projekt je namijenjen svim studenticama i studentima sa univerziteta u Sarajevu, Banja Luci i Mostaru, koji su zainteresovani za ulaganje u sebe, razvoj  preduzetničkog duha i pokretanje vlastitog biznisa, bez obzira na fakultetsko usmjerenje.

„Radi se o projektu koji ima za cilj da osnaži aktivizam i liderstvo mladih u BiH kroz promociju poduzetništva među studentskom populacijom. Konkretno, radi se o programu poduzetničke obuke na univerzitetima u Sarajevu, Banja Luci i Mostaru i u isto vrijeme od marta do maja mjeseca studenti će imati mogućnost da se prijave za učešće u ovom programu obuke i nakon njega da podnesu svoje poduzetničke ideje pretočene u biznis planove na takmičenje koje će biti organizovano”, kazao je za Društvo znanja gosp. Marko Martić, izvršni direktor Centra za istraživanje studija GEA.

Odabrani polaznici imat će priliku da besplatno pohađaju 16 dana škole tokom tri mjeseca, koju će voditi istaknuti stručnjaci i već dokazani poduzetnici putem radionica i dinamičnih nastavnih modula.

Pored toga, polaznici će dobiti certifikat o učešću, a studentski timovi će biti u prilici da kandidiraju svoje poslovne planove za finansiranje. Ukupan fond nagrada za ovu godinu je 36 hiljada američkih dolara i to za devet najboljih i najperspektivnijih poslovnih planova.

 „Svaki biznis plan koji bude ocijenjen kao dobar i perspektivan imat će mogućnost da osvoji 4.000 američkih dolara maksimalne novčane nagrade. Ono što je posebno važno jeste  da je projekt iniciran i kreiran na osnovu rezultata i potreba koji su uočeni ranije. Mislimo da studentska populacija zaslužuje da ima ovakvu mogućnost i da na neki način im se omogući da svoje ideje koje postoje realizuju”, naglasio je gosp. Martić.

Učesnici programa će sudjelovati i u poslovnim forumima mladih, koji će biti organizovani svake godine radi razmjene iskustava i ideja kao i spajanja predstavnika privrede, obrazovanja, vladinog i nevladinog sektora te međunarodnih organizacija.

Ensar Šehić je 32-ogodišnji Brčak kojeg je životni put odveo u Kanadu, u grad Vancouver,  gdje je završio svoje srednjoškolsko a potom i fakultetsko obrazovanje.

Po završetku Ekonomskog fakulteta u Simon Fraser University u Vancouveru, Ensar se vraća u domovinu.

2006. godine počinje raditi na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu kao asistent na Katedri za kvanitativnu ekonomiju.

Uz angažman na poslu s punim radnim vremenom, Ensar je najprije upisao magistarske, a potom i doktorske studije.

„Ja mislim da ukoliko istraživač na bilo kojoj ustanovi u BiH ili pri ovom Univerzitetu, ukoliko izlaže svoje vrijeme u istraživanje određene oblasti može zaista posvetiti dosta svog vremena i energije i svih ostalih resursa u istraživanje, ukoliko je siguran da će rezultati tog istraživanja biti relevantni na globalnom nivou a ne samo za BiH.  U suštini ako samo ostanemo u krugu BiH vrlo rijetko ćemo naći dovoljno podsticaja da uradimo to istraživanje na jednom nivou koji odgovara i koji možemo mi svi prihvatiti“, kazao je za Društvo znanja magistar Šehić.

Za doktorsku disertaciju on  je odabrao temu pod nazivom: Modeli i metode za panel podatke, ekonometrijska analiza povezanosti ljudskog kapitala i međudržavnih sukoba, a odbranio ju je podkraj prošle godine pod mentorstvom prof. dr. Rabije Kapetanović – Somun, redovne profesorice na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. 

„Ensar je izuzetan saradnik, pun entuzijazma, želje za sticanjem znanja, istaživačkog duha, kreativnosti i sve je to pokazao u svojoj doktorskoj disertaciji a naravno  i u svom svakodnevnom radu, u odnosu prema studentima, u saradnji sa kolegama asistentima i svojim profesorima“, kazala je profesorica  Rabija.

Obrazovanje novih doktora nauka jedna je od onih neizbježnih pretpostavki da neka zemlja uopće dođe u priliku da svoje društvo i svoju ekonomiju fundira na znanju.  To je skoro jedina individualna osobenost koja u praksi postaje zajednička vrijednost i korist cijele zajednice.

 „Nakon ovog značajnog momenta slijedi još važnije a to je da  rezultati tog istraživanja dođu u što širu publiku, da se što više objave,  naravno da se nastavi sa istraživanjem koje dublje ulazi u tu materiju  i da nastavimo dalji rad sa Univerzitetom u smislu otvaranja novih istraživačkih centara koji bi pomogli doktorantima,  ne samo meni nego i ostalim doktorantima u daljem istraživanju svojih oblasti“, ističe Ensar.

Pored magistra Šehića, minulog četvrtka su na čast doktora nauka promovirani i magistri iz pet naučnih oblasti: troje iz oblasti tehničkih i ekonomskih nauka, dvoje iz oblasti bioloških i medicinskih nauka, te jedan kandidat iz oblasti historije umjetnosti. 

 „Ovo je jedan poslije rođenja mog sina najznačajniji datum u mom životu. Iza ovoga stoji jedan dugotrajan i mukotrpan rad i jedno iskustvo. Preporučila bih svim mladim ljudima da se bave naukom. Mi u BiH imamo zaista jedan kvalitetan potencijal, dobre mlade i sposobne, pametne ljude i mislim da trebamo da usmjerimo sve svoje snage da i BiH ima što više ovakvog kadra i doktore nauka“, kazala je tek promovisana na čast doktora medicinskih nauka, Lejla Mešalić.

Stjecanje časti doktora nauka za Ensara Šehića i njegove kolege  ujedno je i obećanje da će njihove karijere i životi biti ispunjeni zadovoljstvom i smislom, te da će u njihovom trudu i njihovim postignućima njihova okolina i djeca imati uzore, dostojne slijeđenja...

Više od 200 stručnjaka iz oblasti gasne privrede predstavili su 56 naučnih referata kroz 7 tematskih sesija na Petoj međunarodnoj gasnoj konferenciji regiona jugoistočne Evrope, koja se održava svake treće godine u Sarajevu.

Glavne teme su bile rast uloge prirodnog gasa na energetskom tržištu jugoistočne Evrope kroz primjenu novih tehnologija i u sinergiji s obnovljivim izvorima energije, a u uslovima smanjenja uloge nuklearne energije na evropskoj i svjetskoj energetskoj sceni, kao i štednja energije zbog očekivanog rasta cijena energenata.

„Ovo je jedno po nama i onima koji dolaze najjače okupljanje stručnjaka na područjima jugoistočne Evrope. Pokušat ćemo prije svega da damo odgovor na pitanje ili naznačimo pravce šta raditi u današnjem vremenu kada kažu da je gas energent 21.vijeka, smanjenjem  potrošnje iz nuklearnih elektrana poslije ovih havarija koje se dešavale i zaokreta energetske politike u toj oblasti. Cijene energenata rastu na svjetskim tržištima. Naš izlaz je ondje gdje nismo praktično krenuli od nule je šrednja i ušteda energije, odnosno pokretanja energenata, energentske efikasnosti oslanjajući se na evropske fondove koji bi trebali biti pristupačni BiH kroz sistem pridruživanja Evropskoj zajednici”, kazao je jedan od organizatora Hajrudin  Ibrahimović, direktor Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku u Sarajevu.

Bosna i Hercegovina nema vlastitih resursa prirodnog gasa, pa se snabdijavanje prirodnim gasom zasniva isključivo na uvozu i to samo iz jednog izvora - Rusije, preko transportnih sistema Ukrajine, Mađarske i Srbije. Trenutno postoji samo jedan ulaz gasa u BiH i to u mjestu Šepak kod Zvornika.

Aktivnosti zemalja jugoistočne Europe na razvoju gasnih sistema i njihovom međusobnom povezivanju, kao i aktivnosti podržane i potpomognute od strane Energetske Zajednice, te planirana izgradnja nekoliko gasnih transportnih pravaca prema zapadnoj Evropi koji će prolaziti kroz ovaj region, doprinijeli su da države ovog regiona počnu aktivnije planirati ulogu prirodnog gasa u svojim energetskim strategijama.

„Plin je energent koji definitivno pruža velike šanse pogotovo za ovu regiju. Prostora ima za rast potrošnje. Upotrebljiv je u svim granama gospodarstva i kućanstva i treba naglasiti da se upravo jedan niz projekata ovih koji se događa na prostorima naše regije, koja su specifična zbog svog položaja, je regija preko koje mora proći, trebali bi proći novi globalni pravci plina za cijelu Evropu. To su Kaspijski izvori, kao i LNG”, kazao je direktor PLINACRO iz Hrvatske, gospodin Vladimir Đurović.

Stručnjaci gasnog sektora u zemljama jugoistočne Europe su složni u činjenici da povezivanje nacionalnih tržišta i omogućavanje Evropi da iskoristi široki opseg različitih izvora gasa je „conditio sine qua non”. Zajednički interesi zemalja jugoistočne Evrope trebali bi u skorijoj budućnosti nadvladati prisutnu jednostranost, izolaciju i konflikte.

Ljudima s vremena na vrijeme zaprijete razne epidemijske i pandemijske bolesti, kao što su obična, ptičja ili svinjska gripa – no jedna se bolest već pedesetak godina postojano širi svim horizontima svijeta – a to je gojaznost. Ljudima s vremena na vrijeme zaprijete razne epidemijske i pandemijske bolesti, kao što su obična, ptičja ili svinjska gripa – no jedna se bolest već pedesetak godina postojano širi svim horizontima svijeta – a to je gojaznost.

Po definiciji, gojaznom osobom smatraju se svaki muškarac ili žena, čije tijelo teži 10 posto ili više u odnosu na njegovu ili njenu idealnu težinu.

Gojaznost je danas prepoznata kao hronična bolest, koja nastaje prekomjernim nakupljanjem masti u organizmu.

Gojaznost je najstariji, i još uvijek najčešći metabolički poremećaj kod čoveka.

Prevencija gojaznosti je ključ za smanjenje broja oboljenja od kojih pati savremeni čovjek.

Prim. dr. Sabina Serdarević, specijalista porodične medicine, savjetuje da se krene od školskog uzrasta ili predškolskog, da se mijenja način odnosa prema hrani, te odnosa prema fizičkoj aktivnosti kako bi se spriječio  procenat gojaznih osoba.

„Šta bi to podrazumijevalo - da se od malih nogu počnu savjetovati o pravilnoj ishrani, da se konzumiraju redovni obroci, da ne izostavljamo doručak, da nemamo prekasnu večeru, da u toku dana imamo tri glavna obroka i dvije užine a ne kao što je to danas uobičajeno da to budu jedan ili dva obroka u toku dana  a da je doručak uglavnom preskočen, zatim da se redovno uzima voća i povrća, da ne unosimo previše gaziranih napitaka, previše kupovnih sokova, da ne unosimo prevelike količine brze hrane i prevelike količine masnoća i slatkiša. Bez takvog jednog donošenja odluke o trajnim promjenama u navikama i načinu života sa adekvatnom količinom i fizičke aktivnosti sigurno je da se ovakav procenat gojaznih osoba neće moći smanjiti, odnosno da će epidemija gojaznoti i dalje napredovati”, kaže doktorica Serdarević.

U prošlosti, kada su ljudi hranu proizvodili snagom vlastitih ruku i uz pomoć domaćih životinja, debeo čovjek smatran je oličenjem zdravlja, a u nekim kulturama je to bio čak i ideal ljepote.

Vremenom je, međutim, ta optika promijenjena za 180 stupnjeva, o čemu svjedoči i iskustvena poslovica u gotovo svih evropskih i istočnih naroda, koja kaže da čovjek svojim zubima i jezikom kopa vlastiti grob.

Debljina je u savremenoj društvenosti oznaka nižih socijalnih slojeva, čiji obiteljski budžeti nisu dostatni za kupovinu zdravih i znatno skupljih namirnica, kao što su riba, voće i povrće, koje štite organizam brojnim antioksidansima.

Sve veći procenat ljudi i u najrazvijenijim zemljama industrijskog svijeta iz ekonomskih razloga orijentira se na jeftinu hranu i tzv. brzu hranu, koja sadrži visok postotak šećera i masti.

Naročito zabrinjava činjenica da neprekidno raste broj mladih, koji svakodnevno konzumiraju nezdravu hranu i gazirana pića.

„Ta značajna i famozna nutricionistička piramida  ishrane upravo govori o kruhu i žitaricama. Kruh i žitarice su na donjoj ljestvici, znači baza, to je osnova ishrane. Izuzetno je značajan kruh  i ja jako uvažavam kao namirnicu jer je jako bogat. Znači, daje nam energiju i puno vitamina i minerala kao što su željezo, kalcijum, niacin, B kompleks. Jednostavno daje nam energiju, pokretačku energiju. Vi kad ujutro ustanete vrlo je važno da imate jedan obrok, to je najvažniji doručak. Stalno govorimo treba doručkovati, treba doručkovati ali uistinu treba doručkovati. Moramo ponuditi sebi jedan doručak a taj doručak treba da krene sa jednim zdravim integralnim crnim našim bh. kruhom, koji je jako cijenjen”, kazala je za Društvo znanja dr. Lejla Hatibović, nutricionista Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

Bosanci i Hercegovci nažalost troše manje novca na hranu, što neminovno dovodi do povećanja gojaznosti, naročito među djecom i adolescentima. Višečlane radničke porodice hrane se danas ne misleći na zdravlje. Siromašni su prinuđeni jesti ono što je izdašno i zasitno. Većini stanovništva je nedostupna kvalitetna i skupa hrana.

„Uopšte, organska hrana jeste vrlo bitna sa stanovišta zdravlja, prije svega stanovništva. Međutim, u ovom trenutku, na ovom stepenu razvoja bh. društva apsolutno je iluzorno razmišljati da se može proizvoditi, odnosno može se proizvoditi ali kome prodati, jer ti su proizvodi dva do tri puta u prosjeku skuplji od proizvoda koji se danas proizvode. Prema tome, mi ćemo sigurno morati još sačekati vrijeme kada će kupovna moć stanovništva u BiH biti na tom nivou da se mogu priuštiti takvi proizvodi. Naravno, ima i onih koji razmišljaju o zdravlju i mi pored onih standardnih vrsta hljeba koji se inače na ovom tržištu prodaju, prodajemo i dosta vrsta specijalnog hljeba, prije svega određene vrste hljeba na bazi raži, na bazi integralnog brašna od pšenice”, kazao je gospodin Meho Alić, direktor marketinga Aspek d.o.o.

Ukoliko posegnemo za hljebom koji je od integralnih žitarica onda će naš organizam dobiti fine, složene ugljične hidrate sa dosta B vitamina i balasnih materija koje će pogodovati organizmu da se održi ravnoteža šećera u toku dana i da organizam snabdiju sa dovoljno balasnih materija za urednu probavu.

Uvriježeno je mišljenje da je hljeb namirnica koja najviše deblja, međutim, doktorica Serdarević ističe da je hljeb nije neophodno izostaviti iz svoje ishrane čak ni u slučajevima ako imamo i višak tjelesne težine, samo je potrebno da unos hljeba bude adekvatan našim ukupnim dnevnim potrebama.

„U dnevnoj ishrani bi trebalo da nekih 50 do 60% energetskog unosa potiče od ugljčnih hidrata i u tim ugljičnim hidratima ne možemo zaobići hljeb. Znači ako uzimamo ugljične hidrate onda će to biti ono što potiče iz hljeba, ono što potiče iz krompira, što potiče iz drugih žitarica kao što je riža ili tjestenina. I kada tako pogledamo onda nemamo nikakvo opravdanje da kažemo da bi ljudi trebali izbaciti hljeb iz svoje ishrane kad znamo da najveći procenat tog dnevnog unosa baš treba poticati iz te grupe namirnica koja se nalazi uklopljena i u piramidu ishrane”, kaže dr. Serdarević.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da gojaznost poprima globalne razmjere, jer sve veći procenat čovječanstva kuburi sa viškom kilograma.

Demografi i statističari procjenjuju da će već 2015. godine dvije milijarde ljudi imati  povećanu tjelesnu masu, odnosno, da će bezmalo svaki treći stanovnik biti gojazan.

Nagradu  za 31. izdanje emisije od 14.02.2012.godine dobio je gledalac koji je tačan odgovor poslao sa sljedećeg broja.

+387 62 / 100 - 487

Taj sretni učesnik kviza  dobio je mobilni telefon LG GW Etna Android  sa pratećim ultra start paketom.

Više informacija o nagradnoj igri možete pogledati u Sedmični kviz Drustva Znanja