Društvo znanja

Selo Koraj, u općini Lopare, ove godine obilježilo je stotinu godina svoje biblioteke, jedne od prvih u ruralnim naseljima Bosne i Hercegovine. Prva biblioteka ovdje otvorena je 1908. godine a posljednja, koja je imala 30.000 knjiga, srušena je i zapaljena 1992. godine, u agresiji na našu zemlju.

'Ta biblioteka je imala bogat fond knjiga. Akademik Midhat Begić je prije rata darovao preko deset hiljada knjiga, svojih, iz svoje biblioteke iz Sarajeva i iz Trpnja. Nažalost, taj fond je u toku rata potpuno stradao', kazao je za 'Društvo znanja' Hajrudin Denjagić, voditelj biblioteke u Koraju.  

No, tamo gdje vole knjigu, tu je i cijene.

Nova biblioteka je otvorena u novoizgrađenoj kući, na nekadašnjem porodičnom imanju akademika Midhata Begića, jednog od najumnijih ljudi bosanskohercegovačkog podneblja.

Ova biblioteka i nosi njegovo ime.

Mještani s ponosom ističu da je na njeno otvorenje došlo deset doktora nauka, te dvojica akademika, iz Zagreba i Sarajeva

Za formiranje fonda od 10.000 naslova najveće zasluge pripadaju udruženju '3E' iz Tuzle, koje je pokrenulo veliku akciju prikupljanja knjiga.

BH Telecom se i u ovom slučaju pokazao kao socijalno osjetljiva kompanija, darujući 1.500 knjiga. 

U udruženju '3E' naglašavaju da je u akcija formiranja biblioteka za povratnike demonstrirana snažna solidarnost.

'Prikupljeno je oko 75 hiljada knjiga u deset biblioteka i nekoliko osnovih škola, što na prostoru Federacije što na prostoru RS. Nema ustanove, nema preuduzeća koje nam je reklo  - ne', pojasnio je Nazim Ibrahimović, prdstavnik Udruženja '3E' iz Tuzle.

U naselju Janja, nadomak Bijeljine, gdje se vratila većina prijeratnog stanovništva,  također je obnovljena srušena biblioteka, koju najvećma koriste učenici.

'Možemo reći da je ova biblioteka jako bogata naslovima. Sada imamo negdje oko 5.200 knjiga. Cilj je bio skupiti 5000 naslova da bismo mogli registrirati biblioteku pri opštini. Istaći ću i pomoć BH Telekoma koji nam je donirao nekoliko stotina knjiga i ovom prilikom ću se zahvaliti tim ljudima koji su uvidjeli da je knjiga ono što vodi ka budućnosti, baca sjenu na ove politička dešavanja u našem okruženju, i mislimo da se moramo edukovati i da je svaka pomoć takve vrste uvijek dobrodošla.', kaže Samir Baćevac, voditelj biblioteke u Janji kraj Bijeljine.  

Društveno najvrijednija pojedinost u ovoj priči, jeste da je prikupljanje ovako zamašnog bibliotečkog fonda realizirano na potpuno volonterskoj osnovi.

U udruženju '3E' to nazivaju - 'korisnim trošenjem vremena'.

Akcija se se nastavlja i dalje, a BH Telekom je najavio svoje učešće sa stotinama novih naslova.  

Sredinom 90-tih godina prošlog vijeka predviđano je da će pojava interneta i njegovo širenje svijetom uzrokovati odumiranje tradicionalnih mas-medija, poput televizije, radija i štampe.

Kao što znamo, to se nije desilo, posebno ne kada je riječ o televiziji.

Naprotiv, vizuelni mediji doživjeli su ekspanziju, te se proširili i na internet, kao preovlađajuću globalnu mrežu komuniciranja.

Televizije su prihvatile nove izazove i izvršile objedinjavanje sa inovativnim tehnološkim platformama, nudeći sadržaje koji su do prije desetak godina bili nepoznanica, poput emitiranja putem interneta ili dostavljanja signala na mobilne uređaje, bez ikakvog vremenskog ili geografskog ograničenja.

Televizijski programi emitiraju se i putem interneta, tako da su se među najutjecajnije medije današnjice, primjerice, svrstali servisi kao što su youtube ili socijalna multimedijalna mreža myspace.

Njihovim pojavljivanjem prestala je podjela na radio, televiziju i štampu.

U novom tehnološkom ozračju stvoren se medijski pluralizam, u okviru koga je jedinstvenu informaciju moguće plasirati u različitim formama, sa samo jednog mjesta.

Koristeći internet protokol, uz klasično gledanje tv programa mi surfamo internetom, komuniciramo u takozvanim chat sobama, pohranjujemo sadržaje u memoriju našeg tv prijemnika ili naručujemo sadržaje koje želimo gledati ili slušati.

Dakle, ono do čega smo takoreći do jučer mogli doći jedino uključivanjem TV aparata u fiksirano vrijeme, danas je prenijeto na niz medija u okviru mobilnih komunikacija.

Video snimci se prenose e-mailom, sms-om ili komunikacijom između dva mobilna uređaja, a televizijske stanice sve više koriste javljanja svojih reportera sa nepristupačnih terena, putem malih mobilnih telefona.

Obogaćen modernim tehnološkim rješenjima, televizijski medij i dalje ostaje dominantan, u skladu s drevnom tvrdnjom da 'slika vrijedi kao hiljadu rječi'.

Asim Bešlija/ Društvo znanja

Akademik  Matić je sticajem okolnosti rođen 1937. godine u Bogatiću, pokraj Šapca, no sve vrijeme živi u Bosni i Hercegovini - najprije u Visokom, a potom u Sarajevu.

Kroz cijeli životni vijek akademik Matić je bio vezan za Energoinvest, u kome je vremenom prošao cijelu vertikalu profesionalnog angažmana: od inženjera-pripravnika, do generalnog direktora.

U vrijeme njegovog rukovođenja, Energoinvestov Institut za automatiku je, po vlastitim projektima, razvio sistem za automatsko upravljanje tehnološkim procesima, što je bilo veliko industrijsko dostignuće tog vremena. 

U doba kada je Božidar Matić bio potpredsjednik za istraživanje i razvoj, Energoinvest je za tadašnju JNA, koja je ambiciozno insistirala na nabavkama najsofisticiranije opreme i naoružanja, projektovao i izradio sisteme za navigaciju i automatsko upravljanje u mlaznim avionima, na ratnim brodovima i podmornicama. Bio je to najviši stupanj industrijskog znanja u tadašnjoj zajedničkog državi.

Naporedo s poslovnom karijerom, Božidar Matić je rastao i linijom akademske hijerarhije: doktorirao je, a potom obavio i više specijalizacija na inostranim univerzitetima, donoseći na svoj matični, Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, pedagoške inovacije iz svijeta. Za sve to vrijeme bavio se istraživanjem i organizacijom razvojnih timova.

Od 1986-te do 1989-te godine akademik Božidar Matić je bio ministar za nauku i tehnologiju u vladi tadašnje Jugoslavije. Iz toga vremena se i danas po dobru pominje tzv. „Matićev fond“ za tehnološki razvoj.

Dobitnik je više uglednih domaćih i stranih društvenih i profesionalnih priznanja,  a nekoliko inozemnih univerziteta dodijelilo mu je zvanje doktora honoris causa.

Agresija je akademika Matića zatekla na funkciji predsjednika Upravnog odbora i generalnog direktora Energoinvesta, tako da je sve vrijeme rata proveo  u Sarajevu.

Od 1999-te godine profesor doktor Božidar Matić obavlja funkciju predsjednika Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, a istovremeno učestvuje i u društvenom životu zemlje, kao član nadzornih, odnosno upravnih tijela pojedinih institucija na razini države.

Pod njegovim rukovodstvom napravljena je i strategija naučno-tehnološkog razvoja Bosne i Hercegovine.

Mufid Memija/ Društvo znanja

Nagrade za 20.izdanje 'Društva znanja' dobili su gledatelji koji su tačne odgovore poslali sa sljedećih brojeva telefona: 

Na platformi bluetootha, bežičnog protokola koji omogućava razmjenu podataka na kratkim razdaljinama sa fiksnih ili mobilnih telefona, laptopa, personalnih kompjutera, gps sistema, digitalnih kamera i konzola za video igre - grupa studenata iz Sarajeva razvija originalnu uslugu u opsegu mobilne telefonije. Naime, oni već šest mjeseci apliciraju bluetooth marketing – odnosno, emitiranje reklamnih sadržaja na korisničkim mobilnim telefonima, putem posebnih baznih stanica.

'Mi smo razvili vlastiti softver i hardver, imamo bosanskohercegovački patent i licencu na softver. Invento process point može da šalje različite sadržaje različtihi formata, sve multimedijalne sadržaje koje inače podržavaju mobilni uređaji. Od tekstualne poruke, preko slike, zatim video klipova, animacija, malih kataloga, java aplikacija', izjavila je za 'Društvo znanja' Selma Mehmedić, jedna od osnivačica Invento media group koja je pokrenula projekat.

Firma koja su osnovali ovi mladi ljudi, postala je članica Internacionalne asocijacije za bluetooth – Bluetooth special interest group, kao jedina kompanija ove vrste u Jugoistočnoj Evropi.

Ulasku u ovaj inovativni poslovni poduhvat prethodilo je istraživanje o njegovoj pretpostavljenoj isplativosti, koju potvrđuje činjenica da 80 posto mobilnih uređaja u Bosni i Hercegovini ima ugrađenu bluetooth opciju.

'Prvi i najveći naš projekat jeste Sarajevo film festival gdje smo svakodnevno slali posjetiteljima festivala najnovije flesh vijesti, informacije o tome ko je došao u grad, koji su partiji, koje su projekcije', kazala je Selma Mehmedić.

Interesantna je bila i kampanja, urađena za Narodno pozorište Sarajevo, kojom je svim prolaznicima pored zgrade Pozorišta omogućeno da na mobilne aparate besplatno primaju informacije o aktuelnom repertoaru.

U toku je izrada projekta za uspostavljanje bluetooth mreže u Sarajevu, kojom će biti pokriven cijeli grad, kao prvi u svijetu.

Iako projekat uglavnom nije imao odgovarajuću materijalnu podršku, zahvaljujući entuzijazmu ovih mladih stručnjaka, on je ipak uspio.

Kako sami kažu - htjeli su pokazati da i u našoj zemlji postoje mnoge komercijalne prilike i izazovi, koji se mogu realizirati dobrim idejama, znanjem i upornošću.

Asim Bešlija/ Društvo znanja

Akademik profesor doktor Kemal Hanjalić rođen je u Sarajevu 1939. godine, gdje je 1964. završio Mašinski fakultet.

Magistrirao je na Univerzitetu u Birmingemu, a doktorsku disertaciju iz oblasti mehanike fluida, sa temom o problemima hlađenja nuklearnih reaktora, odbranio je na prestižnom Imperial College of Science and Technology u Londonu.  

Po povratku iz Engleske radio je u Istraživačko-tehnološkom institutu Energoinvesta, a naporedo i na Mašinskom fakultetu u Sarajevu.

Sve vrijeme bio je angažiran i na magistralnim razvojnim projekatima u Bosni i Hercegovini i tadašnjoj Jugoslaviji.

Akademik Hanjalić je u profesionalnoj karijeri obavljao i više različitih stručnih i društvenih funkcija: bio je direktor Instituta za procesnu tehniku,  dekan Mašinskog fakulteta, gradonačelnik Sarajeva, ministar za nauku i tehnološki razvoj u Republičkoi vladi, te delegat Jugoslavije u Komitetu za životnu sredinu pri OECD-u u Parizu.

U julu 1991-ve prihvatio je poziv da bude gostujući profesor na Fridrih-Aleksander Univerzitetu u Erlangenu, a 1993-će ponuđeno i redovni profesor na Tehnološkom univerzitetu Mičigen, u Sjedinjenim Američkim Državama.

Nakon toga bio je profesor i šef katedre na Tehničkom univerzitetu Delft u Nizozemskoj.

Trenutno je nosilac Mari Kiri katedre Evropske unije na Univerzitetu La Sapienza u Rimu, s ugovornom obavezom da podigne naučni nivo te ustanove u oblasti termodinamike i mehanike fluida.

Akademik Kemal Hanjalić objavio je više od 350 autorskih studija, te oko 200 radova u međunarodnim konferencijskim zbornicima.

Njegovi radovi su u naučno indeksiranim časopisima citirani više od 1.500 puta, te u više od 30 knjiga i monografija – u nekim i pod posebnim naslovom, i u poglavlju pod njegovim imenom.

Profesor Hanjalić je redovni član Akademije nauke i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Kraljevske akademije za tehničke nauke Velike Britanije, te član niza naučnih i stručnih udruženja u SAD-u, Turskoj, Švajcarskoj, Japanu, Kini i drugim zemljama.

Kao svjetski priznat ekspert za upravljanje naučnim timovima, akademik Hanjalić je uvjeren da i naša zemlja ima realne izglede za brži ekonomski razvoj, ukoliko na pravi način budu akitvirani naši nesumnjivi ljudski resursi.

Mufid Memija/ Društvo znanja 

16 godina trajala je studija grupe naučnika Instituta za svemirsku fiziku u Čileu, tokom koje je teleskopski praćeno kretanje 28 zvijezda. Otkriće koje su objavili prije nekoliko dana je da se u središtu naše galaksije nalazi ogromna crna rupa. Crna rupa je, prema njihovim navodima, četiri miliona puta teža od našeg sunca i nalazi se 27000 svjetlosnih godina daleko od zemlje.

Voditelj međunarodnog naučnog tima pri ovom institutu Rajnhart Gensel izjavio je da je ova studija uspjela dati najbolje empirijske dokaze kako super-masivne crne rupe u stvarnosti postoje. Zvjezdane orbite oko galaktičkog centra pokazuju da centralna koncentracija mase  nesumnjivo mora biti crna rupa.

Iz britanskog Kraljevskog  astronomskog društva je objavljeno  da se prema ovim novim rezultatima galaksije formiraju oko crnih rupa, 'slično kao što se biser formira oko sitnog pijeska'.

Iako mi o crnim rupama  razmišljamo kao o generalnoj prijetnji, u smislu da je zemlja ugrožena ako se previše približi jednoj od njih, one su vjerovatno odigrale ključnu ulogu pri stvaranju svih galaksija. One su pomogle u koncetrisanju materije, a ako gustoća materije dovoljna, onda postoje i uslovi za formirane zvijezda, pojasnili su u britanskom Kraljevskom astronomskog društvu.

Prvu teoriju o crnim rupama  obznanio je upravo britanski astronom-amater Džon Mičel 1783.godine, govoreći o objektu toliko jakom da može sprječiti svjetlost od nestajanja. 1795 godine do istog zaključka došao je francuski fizičar Pjer-Simon Laplas.

Crne rupe, kako ih trenutno razumijevamo, opisane su generalnom teorijom relativiteta Alberta Ajnštajna. Ova teorija predviđa  da, kada su velike količine mase prisutne u dovoljno malom predjelu svemira,  sve staze u svemiru su okrenute  prema centru mase, sprečavajući tako svaku materiju i radijaciju da izađe.

Opis crne rupe se mijenja kada se dodaju efekti kvantne mehanike, gdje umjesto zadržavanja materije zauvijek, crne rupe mogu lagano ispuštati jedan oblik termalne energije nazvane 'Hokingova radijacija'   i imaju ograničeno vrijeme postojanja.

Međutim, konačni, ispravani opis crnih rupa koji zahtijeva teoriju kvantne gravitacije još uvijek nije poznat.

Sam termin 'crna rupa pojavio se sredinom 1967.godine, zahvaljujući fizičaru Džonu Vileru, tokom njegovog predavanja 'Naš univerzum: poznato i nepoznato' što je bila alternativa nazivu  ' gravitacijski potpuno kolapsirana zvijezda'.

Asim Bešlija/ Društvo znanja

20.izdanje emisije 'Društvo znanja' koju produciraju Foto Art iz Sarajeva i BH Telekom biće emitirana u subotu 20.12 u 15 sati i 30 minuta. Ekipa emisije pripremila je niz interesatnih sadržaja koji se tiču nauke i znanja u BiH i svijetu.

Ponajprije tu je prilog o promocji novih redovnih i dopisnih članova Akademije nauka i umjetnosti BiH, o kojoj emisija 'Društvo znanja' jedina pravi posebnu priču.

Gledaocima će biti prezentirana i priča o uspješnim kroištenju modernih tehnologija kod nas, kroz primjer mlade grupe studenata iz Sarajeva koja je osmislila koncept bluetooth marketinga kroz  inoviranje vlastitog softvera i hardvera.

Tematski će biti obrađena i tematika crnih rupa u svemiru, nakon nedavne naučne potvrde njihovog postojanja u Mliječnom putu.

'Društvo znanja' ima čast da objavi i portret akademika Kemala Hanjalića, jednog od najboljih naučnika iz oblasti tehničkih nauka na svijetu danas, koji ovih dana boravi u Sarajevu.

Akademik Sulejman Redžić gledaocima će predstaviti knjigu 'Earth in the balance' američkog nobelovca Ala Gora, a biće i objavljeni i prilozi o najnovijim posebnim uslugama BH Telecoma.

Gledatelji emisije mogu i dalje nastaviti igrati nagradnu igru i osvojiti šest vrijednih nagradnih među kojima tri vrste mobitela te ultra start paket od 10 KM te dopunu od 5 KM svki mjesec narednih godinu dana.

Redakciju emisije možete kontaktirati putem e-maila dz@fotoart.ba

Emisija je na programu u subotu, 20.12.2008  u 15 sati i 30 minuta na TV OBN a reprizno u nedjelju u 9 sati ujutro.

Dobitnici nagradne igre za 19.izdanje 'Društva znanja' emitirano 13.12.2008 su gledatelji koji su tačne odgovore poslali sa sljedećih brojeva telefona: 

+387 61 / 623 - 517

+387 61 / 835 - 213

+387 62 / 553 - 293

+387 62 / 959 - 895

+387 61 / 623 - 517

+387 62 / 987 – 307

Regulatorna agencija za komunikacije propisala je pravila o prenosivosti telefonskih brojeva za korisnike telekom operatora u Bosni i Hercegovini.

Naime, u cilju provođenja politike dalje liberalizacije tržišta telekomunikacija, kao i povećanja konkurentnosti, snižene su barijere za ulazak novih davalaca telekomunikacionih usluga na tržište.

Realizacijom ove usluge korisnici će bez većih problema moći promijeniti davaoca telekomunikacionih usluga.

Razvojem tehnologije i određenih softverskih rješenja stekle su se mogućnosti da korisnik, iako mijenja operatora davaoca usluga, ne mora mijenjati svoj broj.

Broj koji je korisnik dobio prenosi se ka drugom operatoru, tako da korisnik ostaje dostupan svima, koji su i prije imali njegov broj.

Na primjer, ako korisnik BH Telecoma preseli iz Sarajeva u Tuzlu, on može ostati i dalje korisnik BH Telecoma i zadržati isti broj, koji je imao i u Sarajevu.

Ako pak preseli u Banja Luku, može zadržati dobiveni broj od BH Telecoma, a da pri tome promijeni operatora.

Isto to može uraditi i da ne mijenja lokaciju, nego da ostane u Sarajevu, a da promijeni operatora, pri čemu zadržava ranije dobiveni broj.

Pozivalac korisnika, koji je promijenio tarifno područje, prije uspostavljanja veze bit će putem govorne poruke obaviješten o iznosu cijene poziva. Tada korisnik ima mogućnost da nastavi vezu, ako mu odgovara cijena, ili da je prekine.

Pretplatnik koji podnese zahtjev za uslugu prenošenja telefonskog broja plaća jednokratnu naknadu u iznosu od 30 KM.

Taj iznos se dijeli između operatora davatelja i operatora primatelja broja.

Svi operatori u BiH su obavezni na pružanje ove usluge. Usluga će se davati i u fiksnoj i u mobilnoj mreži, ali se neće moći prenositi brojevi iz fiksne u mobilnu i obratno.

Prema praksi iz susjednih zemalja, ova usluga se mnogo više primjenjuje u mobilnim nego u fiksnim mrežama.

Usluga će biti na raspolaganju u narednoj godini, u skladu sa rokom i uvjetima koje odredi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

autor: dipl.ing.el. Sead Babić, Centar za istraživanje i razvoj BH Telekoma

Izabrani američki predsjednik Barak Obama namjerava udvostručiti budžetske izdatke za znanstvena istraživanja, kao najbolji odgovor na ekonomsku krizu i unapređenje kompetitivne sposobnosti zemlje. Već su donekle poznata Obamina stajališta u odnosu na bitna pitanja politike nauke, što će je voditi njegova vlada.

Nakon trijumfalne izborne pobjede, on je, uz mnoga inoviranja politike svoje administracije, najavio i snažniju promociju nauke i tehnologije, udvostručenjem federalnih ulaganja u fundamentalna istraživanja i prihvatanjem, kako se izrazio - "veličanstvenih izazova 21. vijeka''.

Takvo političko poimanje znanosti donijelo mu je javnu podršku 61 laureata Nobelove nagrade.

On je naime još kao predsjednički kandidat odgovorio na 14 pitanja, što mu ih je uputio konzorcij znanstvenih organizacija, obavezavši se tada da će ukinuti zabranu finansiranja istraživanja matičnih ćelija, te da će podržati preporuke Savjetodavnog vijeća za genetički inženjering - o rekombiniranju DNK.

Barak Obama također smatra bitnim i ponovno uspostavljanje Nacionalnog vijeća za aeronautiku i svemir – tijela što je raspušteno 1993. godine, za predsjedništva Džordža Buša starijeg. Taj bi korak, kako je kazao, ''ubrzao američko dostizanje nebeskih visina i poboljšao život na Zemlji''.

Obamino stajalište o problematici klimatskih promjena, o koju se za cijelog svog mandata  spoticao još uvijek aktualni predsjednik Džordž W. Buš, na tragu je apela ogromne većine znanstvenika: on smatra imperativom da SAD do 2020. godine smanje emisiju stakleničkih plinova na nivo iz 1990. godine, te povećaju ulaganje u ekološki tolerantnije energetske izvore.

Paradoksalno, Sjedinjene Američke Države su, u vrijeme kada su mnoge zemlje povećavale obim finansiranja znanstvenih istraživanja, smanjivale budžetske stavke za nauku. To stanje, smatra novi predsjednik SAD, mora biti odlučno promijenjeno.

Braka Obama želi američku znanost po svaku cijenu učiniti kompetitivnom prednošću ukupne politike svoga predsjedništva.

Mufid Memija/ Društvo znanja 

Širokopojasne mreže BH Telecoma, ADSL BH Line i HSPA BH Mobile, omogućuju  realizaciju obilja novih usluga i sadržaja.  

Sposobnosti mreža da prenose govor, video i podatke velikim brzinama do krajnjih korisnika, otvaraju perspektive za različite usluge, u zavisnosti od inovativnosti učesnika u tim procesima.

Može se reći da je nastupio prelomni moment u ponudi usluga, kada inovativnost predstavlja najveću snagu konkurentnosti.

Koje su to usluge i sadržaji koje će izazvati "ludilo potrošača za njima"?

Kako doći do atraktivnog sadržaja i usluga za više od 1,5 milion korisnika mreža BH Telecoma?

Internet je neiscrpno vrelo različitih sadržaja i informacija.

U okvirima Bosne i Hercegovine, lanac realizacije usluga i sadržaja, pored BH Telecoma, obuhvata i druge učesnike, od medijskih kuća, preko firmi firmi iz IKT sektora, do državnih ustanova.

BH Telecom raspolaže infrastrukturom fiksnih i mobilnih mreža. Posjeduje, također i Platformu za isporuku usluga, koja omogućuje  pristup mrežama BH Telecoma i od strane drugih učesnika/firmi. Platforma za isporuku usluga obezbjeđuje realizaciju mnogostrukih mogućnosti Interneta, kao što su razmjene poruka, e-commerce, usluge zasnovane na lokaciji, kao i televizija, bazirana na Internet protokolu.

Dakle, sve inovativne  firme, poduzetnici sa idejama i inovatori, imaju otvorene šanse da svoje usluge plasiraju do krajnjih korisnika u partnerstvu sa BH Telecomom.

Taj vidi kooperacije bez sumnje je dobra prilika za brži razvoj bosanskohercegovačke informaciono-komunikacijske industrije i, što je u postojećoj ekonomskoj situaciji posebno važno, to je i prilika za zapošljavanje većeg broja mladih ljudi.

Autor: mr.Sead Adanalić, Centar za istraživanje i razvoj BH Telecoma

U okviru projekta internetizacije osnovnih i srednjih škola koju provodi BH Telecom, netom završena nagradna igra o temi 'Iz njedara BiH', donijela je nagrade za 35 škola u Federaciji BiH.  Primjer jedne od njih je  osnovna škola 'Avdo Smailović' iz Sarajeva koju  pohađa 1217 učenika iz naselja Buća Potok, jednog od najsiromašnijih na području glavnog grada.  Djeca razvrstana u čak 49 odjeljenja, do sada nisu imala priliku kvalitetno stjecati informatičko obrazovanje a sada su za to dobila priliku.

U ovoj školi nakon otpočinjanja nagradne igre koja je namjeravala podići svijest mladih ljudi o bh. nasljeđu izradom projekta o nekom autentičnom domaćem proizvodu ili vrijednosti, odlučili su se kreirati album posvećen bogatstvima Bosne i Hercegovine.

' Mi smo jedna duži vremenski period bili zapravo istražitelji raznih izvora. Knjiga, udžbenika, enciklopedija, interneta, svakako, ali i od naših nana, djedova koji su nam prenijeli običaje iz nekih davnih vremena. Duži vremenski period smo prikupljali građu, a onda to sve sistematizirali uz slikovnu podlogu i onda pristupili izradi jednog albuma', kaže nastavnica ove škole Melisa Arnautović. 

Projekat izrade albuma im je, kao i ostalim školama, donio nagradu od pet kompjutera i jednog laserskog printera, koji su zamijenili dotrajalu opremu u jedinom informatičkom kabinetu koji posjeduju.

' Učestvovali smo u ovoj nagradnoj igri BH Telekoma i kao što znate osvojili smo jednu od nagrada  koja nam je poboljšala kabinet informatike jer smo do tada radili sa zastarjelom opremom koju smo dobili od Švedske kao donaciju', rekao je za 'Društvo znanja' pomoćnik direktora škole Azem Gušić.

Ova akcija BH Telecoma osim što je još jednom potvrdila  društvenu odgovornost vodeće domaće kompanije, omogućila je djeci slabijeg imovnog stanja stalni rad na računarima, informatičko opismenjavanje i upoznavanje sa novim tehnologijama putem savremene opreme.

 ' Znate kakvo je stanje u školama, za sve ima novca a za  školstvo najmanje, pogotovo kada je suvremena tehnologija u pitanju. Kad se obraćamo ministarstvima za pomoć, tu onda zaista ostajemo kratkih rukava, tako i ako je jedan jedini računar u pitanju, to nam je itekako velika pomoć.', konstatira nastavnica Arnautović.

Akcija BH Telekoma biće nastavljena i dalje jer njeni impresivni rezultati to svakako zahtijevaju. Treba napomenuti da je do sada organizirano sedam nagradnih igara za osnovne, srednje i specijalizirane škole u kojima je za učenički trud dodijeljeno 1225 računara i 245 laserskih printera. Ovim je BH Telekom pokrenuo i dostigao najmasovniju internetizaciju školu u našoj zemlji, koja u sebi krije i posebno humanu dimenziju.

Asim Bešlija/ Društvo znanja

Velika nagrada za životno djelo Akademije nauka i umjetnosti BiH u oblasti arhitekture dodijeljena je priznatom bh. arhitekti Bogoljubu Kurpjelu, zahvaljujući njegovom velikom doprinosu razvoju ove moderne discipline na području BiH ali i bivše Jugoslavije. Novčana nagrada od 15 hiljada KM, pozlaćena statua te svečana povelja uručeni su mu u četvrtak sa obrazloženjem da njegov rad predstavlja afirmaciju znanja u arhitektonskoj kreativnosti i graditeljskom umijeću u BiH, kao dijelu savremenog svijeta umjetnosti. Nagrada bi trebala biti i uzor mladim arhitektama  da ostvare prostore dostojne čovjekovih potreba.

Gdinu Kurpjelu nagradu su uručili predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH akademik Božidar Matić te istaknuti bh. graditelj i vlasnik kompanije Širbegović, kao sponzor,  gdin Faruk Širbegović.

'Napominjem, da je ovo nažalost jedina nagrada za arhitekturu koja se u BiH dodjeljuje. Ona ima neki daleki trag ali i direktnu namjenu onoga što je nekada bila Borbina nagrada za najbolje djelo u Republici Bosni i Hercegovini odnosno državi Jugoslaviji. Sve države nastale na području nekadašnje Jugoslavije imaju obilježavanje najboljeg djela a mi to nismo imali do u nazad tri godine', rekao je na ceremoniji dodjele akademik Božidar Matić, predsjednik akademije.

Arhitekta Bogoljub Kurpjel rođen je u Sinju  u Hrvatskoj ali je svoju visokoškolsku naobrazbu stekao u Sarajevu, na Arhitektonskom fakultetu u klasi uvaženih profesora Dušana Smiljanića, Muhameda Kadića, Juraja Najdharta te Jovana Korke. Njegova karijera od samih početaka, zahvaljujući velikom talentu, bila je obilježena nagradama. Projekti za koje je dobijao najveće nagrade, bili su i realizirani. Domaćoj javnosti najpoznatiji su hotel Astarea u Mlinima kod Dubrovnika i zgrada novog porodilišta u Sarajevu koji su izgrađeni 1970.godine, te kompleks regionalnog medicinskog centra u Banjaluci  iz 1979.godine gdje je bio koautor.

'Jedini je arhitekt sa prostora exJugoslavije koji je bio  tri puta dobitnik cijenjene arhitektonske nagrade Borbe za najuspješnije ostvarenje u BiH, od kojih je jedna nagrada dostigla i najviši savezni rang priznanja Borbine nagrade iz reda najuglednijih arhitekata tadašnje države', kazao je o Kurpjelu akademik Ivan Štraus.   

Ideje Bogoljuba Kurpjela realizirane su uglavnom kroz izgradnju turističkih i medicinskih objekata, ne samo na području bivše Jugoslavije, nego i zemalja poput Kube i Rusije gdje su prema njegovim projektima građeni medicinski centri.

Gdin Kurpjel kaže da sve što je napravio u svome životu ima zahvaliti sjajnim profesorima koji su ga podučavali arhitekturi.

'Ovom prilikom bih samo želio da vas podsjetim da su osnivači arhitektonsko-građevinskog fakulteta bili ugledni profesori koji su završili studije širom Evrope, i koji su i svojim stvaralačkim radom i projektovanjem odgojili generacije, među kojima sam i ja, i kojima sam jako zahvalan, i koji su svojim znanjem, svojim kulturnim obrazovanjem i koji su svojim objektima ostavili trag savremene arhitekture onog doba koji i danas predstavlja jedan reper kako treba da se radi', rekao je u kratkom govoru sam prof. Kurpjel.

Velika nagrada za životno djelo iz arhitekture dodijeljena je do sada prof. Branku Buliću te arhitekti Halidu Mukasimoviću. Ustanovljena je zahvaljujući inicijativi ANUBIH, pobuđujući odmah pažnju prema jednoj disciplini koja je, kako je ocijenjeno, zapostavljena  ili pojednostavljena u našim okolnostima. Zbog toga se njenom dodjelom istaknutim arhitektama želi vratiti ugled nekolicini bitnih kriterija arhitekture – zadovoljenju funkcije, konstruktivnoj inovaciji u građevinarstvu i oblikovanju najnovijim tehnologijama.

Asim Bešlija/ Društvo znanja   

U svome 19. izdanju emisija 'Društvo znanja' objavljuje priču o dodjeli nagrade za životno djelo u oblasti arhitekture koju je protekle sedmice Akademija nauka i umjetnosti BiH dodijelila arhitekti Bogoljubu Kurpjelu. Ovo je jedan od rijetkih bh. arhitekata koji je u bivšoj Jugoslaviji osvojio tri nagrade za svoje dizajne koji se odnose na hotel Astrea u Mlinima kod Dubrovnika, porodilište u Sarajevu te klinički centar u Banjaluci.

Ekipa emisije nastavlja pratiti priče o informatizaciji škola u BiH kroz akcije koje redovno provodi BH Telekom pomažući na taj način razvoj informatičkog društva. U tematskom dijelu emisije, obrađuju se planovi nove američke administracije koje je obznanio predsjednik Barak Obama o povećanju ulaganja u naučna istraživanja najmoćnije zemlje svijeta.

Svojim gledateljima 'Društvo znanja' i ove sedmice predstavlja jedan novi mobilni telefon spreman za mreže nove generacije, kao i novu knjigu koja je ovaj put 'Bogati mediji, siromašna demokracija' američkog autora Roberta McChesnya.

Gledaoci i dalje mogu igrati nagradnu igru BH Telekoma gdje imaju priliku osvojiti šest vrijednih nagrada od kojih su tri mobitela te ultra start paket od 10 KM sa dopunom od 5 KM za svaki od narednih 12 mjeseci.

E-mail redakcije je dz@fotoart.ba

Emisija je na programu u 15 sati i 30minuta na TV OBN.

Većim oslanjanjem na moderne telekom usluge moguće je ostvariti značajne uštede, u novcu i u vremenu, za građane i državnu upravu.

To ovih dana možemo plastično vidjeti na općinskim šalterima, na kojima se zbog primjene Zakona o porezu na dohodak Federacije BiH, stvaraju poprilične gužve i nervoza.

Uz zahtjev za izdavanje porezne kartice potrebno je priložiti rodne listove, radi ostvarenja poreskih olakšica. Stotine hiljada poreskih obveznika moraju otići na šaltere i stajati u redovima.

Vrijeme koje utroše u šalter salama samo je dio njihovog odsustvovanja s posla, jer tome treba pridodati još prevoz i parkiranje.

Kada izgubljeno vrijeme i potrošeni novac pomnožimo sa brojem poreskih obveznika, dobijamo milionske veličine.

Današnje informacione tehnologije omogućuju realizaciju korisnih rješenja u svim oblastima društva.

Kompletan postupak prijave poreza bilo bi moguće realizovati preko Interneta, uvezujući baze CIPS-a, matične evidencije i porezne uprave.

Na taj način sve bi bilo jednostavnije, i za građane i za državnu upravu. Ne bi bilo frustracija ni sa jedne strane šaltera, a i troškovi bi bili neusporedivo manji.

Velik je broj potencijalnih aplikacija, odnosno rješenja, za komunikaciju građana i općinskih uprava, uz korištenje mobilnih i Internet mreža.

Potrebno je razvijati inovativan pristup u svim segmentima društva i ohrabriti inicijative za unapređenja.

BH Telecom ovih dana razmatra moguće strategije za uspostavljanje partnerskih odnosa sa raznim učesnicima na realizaciji i primjeni novih telekomunikacionih usluga, od koji će imati koristi svaki građanin i društvo u cjelini.

Autor: mr. Sead Adanalić, Centar za istraživanje i razvoj BH Telecoma

Studija, prezentirana ovog mjeseca na godišnjem sastanku američkog Društva za neurologiju, donosi nova saznanja o korisnosti sna za ljudski mozak. Istraživači sa Univerziteta Wisconsin utvrdili su da san mijenja biohemiju mozga, čime mu omogućava učenje, odnosno usvajanje novih spoznaja.

Dosadašnje teorije su tvrdile: jedna - da spavanje pomaže slaganju sjećanja na informacije naučene tokom dana, a druga - da je spavanje jednostavno potrebno za oporavak energije.

Ova studija potvrđuje obje teorije, ali ih i prevazilazi u razini spoznaje.

Naime, istraživanje na štakorima je pokazalo da molekula, koja djeluje zajedno sa moždanom hemikalijom glutamatom, postaje sve obimnija što je štakor duže budan. Time se potiče stvaranje velikog broja veza među moždanim neuronima, koje bi bez sna bile neodržive, dok bi energija potrošena na njihovo održavanje onemogućila mozak za stvaranje novih neurona, potrebnih za novu percepciju i novu memoriju.  

Istraživanje provedeno na Institutu za proučavanje zemlje, okeana i svemira  američkog Univerziteta New Hampshire otkrilo je još jedan aspekt utjecaja šume na klimu.

U toku šest godina sistematskog praćenja i uspoređivanja podataka, ustanovljeno je da dio sunčevih zraka, koji se od šuma reflektuje ka svemiru, direktno utječe na nivo nitrogena u lišću drveća.

Naučnicima je i do sada bilo poznato da lišće, bogato nitrogenom, efikasno izvlači karbondioksida iz atmosfere, no ovo otkriće sugerira da nitrogen igra važnu ulogu i u sistemu klime, na način koji prije nije razmatran.

Sada je ustanovljeno da drveće, s lišćem bogatim nitrogenom, ima dvostruk efekat na klimu – apsorbuje više karbondioksida, a istovremeno reflektuje više solarne radijacije.

Istraživanje je trajalo šest godina, pomnim praćenjem hemijskih procesa u šumama, te kombiniranjem snimaka NASA-inih satelita, avio posmatranja i nalaza meteoroloških tornjeva.

Roaming je komunikacija dviju nacionalnih mreža mobilne telefonije koji, osim glasa,  omogućava prenošenje i drugih vrsta podataka, primjerice - teksta.

Roaming je bitno proširio opseg komunikacije, pri čemu korisnici širom svijeta mogu međusobno kontaktirati bez prethodnog znanja o tačnoj lokaciji boravka, vremenu ili mjestu stanovanja.

Prof. dr. Himzo Bajrić iz Centra za istraživanje i razvoj  BH Telecoma  pojašnjava za 'Društvo znanja'  da je to stvorilo složen sistem mobilnih mreža koje su zahtijevale međunarodnu standardizaciju.

'Kad vi sa vašim brojem izađete vani, u tom slučaju je standardom definisano, da nova mreža ukoliko su operatori međusobno sklopili ugovor o roamingu, vas prihvata kao svoga korisnika. Ona zna da ste vi gost, ona zna da ima ugovor i ona će vas tretirati normalno na način da vam pruži sve usluge koje su dogovorene tim ugovorom.' kaže prof.Bajrić.

Da bi roaming bio uspostavljen, bilo je potrebno nadograditi postojeće mreže, izgraditi inteligentne sisteme za komuniciranje i razmjenu podataka o pojedinačnom telefonskom broju koji se kroz njih kreće, uz korištenje međunarodnih veza, što logično iziskuje zamašne investicije. Komunikacija u roamingu je iz tih očiglednih razloga skuplja nego komunikacija u okviru jedne mreže.

'Radi se o angažovanju međunarodnih spojnih puteva, istovremeno inteligentnih uređaja dvije mreže, izuzetno skupih softverskih uređaja, i na kraju sama obrada svega toga i povjerenje da će operatori međusobno platiti tu cijenu. Naravno, ta cijena je povećana za korištenje međunarodnih vodova, povećanih troškova koje ste morali investirati u vašu mrežu da biste pokrili tu uslugu, i onih drugih administrativnih troškova.', dodaje prof. Bajrić.

To je u svijetu ustaljena praksa, no u Bosni i Hercegovini, smatraju stručnjaci BH Telecoma, narušena je logika tržišnog poslovanja, time što su mrežom Telekoma Srbije praktično objedinjena tržišta Srbije, dijela Bosne i Hercegovine i Crne Gore,  gdje se roaming uopće ne naplaćuje, dok drugi operatori iz našoj zemlji imaju takvu obavezu.

'BH Telecom smatra da postoji jedinstveno tržište u BiH, ali da postoji i jedinstveno tržište između BiH i Srbije jer u konkretnom slučaju ne postoji cjenovna politika odnosno ona reguliše saobraćaj za 0 KM što ne postoji nigdje na svijetu. Naime, ako ste vlasničkom strukturom regulisali da posjedujete još jednu mrežu u drugoj zemlji, vi morate poštovati zakone te zemlje o porezima, telekomunikacijama i morate dati neku cijenu koja ne smije biti 0 KM.',riječi su Nađe Lutvikadić, portparola  BH Telecoma.

Uistinu, ovo je jedinstven slučaj. Globalne kompanije koje imaju svoje podružnice u različitim zemljama, tretiraju ih kao različita tržišta, za koja primjenjuju posebne tarifnu politike. Jedino u takvoj konfiguraciji cijena djeluje princip konkurencije, koji ne dopušta moćnim kompanijama da preuzmu cijelo tržište.

U Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH napominju da je odnos između operatera iz Srbije i BiH čisto komercijalno pitanje, te da agencija samo regulira granične cijene govornih usluga. To je bio i odgovor BH Telekomu na žalbu o diskriminaciji u saobraćaju prema Srbiji pojasnila je za 'Društvo znanja' Amela Odobašić iz Regulatorne agencije za komunikacije.  

'Kada je u pitanju zahtjev BH Telekom koji su nam oni uputili u junu mjesecu ove godine, naš odgovor je tu bio veoma jasan.  Mi smo apsolutno odbili da se tu radi o diskriminaciji telekom operatera u BiH kada je u pitanju davanje naše saglasnosti. Jer BH Telecom je tražio da se izuzme određena destinacija iz jedne mrežne grupe koju pokriva telekom operator za Srbiju i Crnu Goru. Mi smo u odgovoru jasno objasnili da s obzirom da se radi o međunarodnim govornim uslugama da je to nemoguće učiniti i da bi to predstavljalo diskriminaciju operatera.“, kaže Odobašićeva.

No, uprkos zvaničnom objašnjenju, praksa koju štiti Evropska komisija ne poznaje nulti roaming kakav je de fakto prisutan u dijelu Bosne i Hercegovine, te posebno ne nacionalni roaming između tri domaća telekom operatera.

Asim Bešlija/ Društvo znanja  

Mediji sve više streme konvergenciji svojih redakcija, odnosno kreiranju strukture, koja će od jedinstvenog sadržaja stvoriti više formi, dostupnih putem različitih tehničkih pomagala.
Ovo se dešava u eri tehnološkog buma i slabljenja tradicionalnog konzumiranja medijskih sadržaja.
TV stanice se, primjerice, odlučuju da svoj program šalju na mobilne telefone, pretvaraju ga u internet sadržaj ili objavljuju u printanim publikacijama, odnosno, sve to zajedno, i u isto vrijeme.
Gdin David Brewer, koji ima iskustvo rada sa nautjecajnijim medijima današnjice,  bavi se usmjeravanjem televizijskih programa na internet medije. Iako su tradicionalni mediji poput televizije, radija i štampe u početku odbacivali koncepte umnožavanja jednog sadržaja u različitim formatima, danas to za njih ima smisla, jer tako povećavaju finansijske efekte i prisutnost u komunkacijskom prostoru.
'Sistem koji sam kreirao na CNN-u je donio to da je jedan napisani članak za internet stranicu bilo moguće objaviti na 7 različitih platformi, a svaka od tih platformi je mogla donijeti dobit. Nije bilo dupliciranja, jer je jedan tok sadržaja, jedan skup činjenica prikazan na više platformi. A benefit od  toga nije samo zarada, već i konzistentnost poruke, odnosno - vrijednost brenda. Jer ako imate novinara, koji istraži činjenice iz verificiranog  izvora,  onda se one bez dodatnih provjera šalju na uređaje, odakle ih korisnici mogu lako preuzimati', kaže Brewer u razgovoru za 'Društvo znanja'.
Ovaj koncept može se nazvati i 'fabrikom sadržaja', napominje gdin Brewer, gdje tekst, slika i video ulaze u medijsku redakciju, nakon čega urednici odlučuju šta je pogodno za koji način objavljivanja. Stoga i novinari moraju razmišljati o vijestima kao o robi u vremenima koja su teška, i koja zahtijevaju uštede i kreativne načine stvaranja prihoda.

Klasično novinarstvo koje podrazumijeva rad na jednom nivou odumire, tako da danas medijske kuće i novinari moraju biti osposobljeni da u isto vrijeme zadovolje zahtjeve printanih, elektronskih i online medija. 
'Ukupna kontrola nad medijima se mijenja. Više ljudi kreira vlastite blogove i čita sadržaje, koji kreiraju sami korisnici tako da, ako se tradicionalni mediji ne probude, adaptiraju i promijene, i ako novinari koji rade za tradicionalne medije ne pogledaju šta nam to budućnost donosi, onda će dospjeti u vrlo tešku poziciju,’, preporučuje Brewer.
Vremena se uistinu mijenjaju. Zemlje takozvanog trećeg svijeta ubrzano smanjuju digitalni jaz, tako da neke medijske organizacije zapadnog svijeta zaostaju za onim najinovativnijim na Istoku.
Raznolikost glasova u svijetu je sve veća, jer se pojavljuju nove globalne stanice, koje emitiraju program 24 sata dnevno i 365 dana u godini.  

 'Naravno, od skora imamo Al Jazeeru, koja je stvorila globalni kanal vijesti koji se takmiči sa BBC-ijem i CNN-om. Njihov uređivački prijedlog je bio da se da glas onima koji ga nemaju i da se obrađuju priče koje ne interesuju druge velike kanale. To je vrlo hrabar prijedlog sadržaja. Širom svijeta tv i radio stanice počinju na globalizacijsku scenu izvoditi zemlje i narode, koji dugo vremena nisu bili predstavljeni.’, dodaje gdin Brewer.

Ovakvim razvojem prevaziđen je i dosadašnji monopol zapadnih medija na istinu, ocjenjuje gdin Bruer. Ljudi sada znaju pronaći informacije i nisu više robovi glavnih emitera koji su i sami, radi zadržavanja publike, prinuđeni na  interaktivnost.

Najdalje je otišla TV stanica Al Jazeera koja je tokom debata američkih predsjedničkih kandidata, dozvolila internet pristup i izravan kontakt sa gostima u studiju za stotinu svojih gledalaca širom planete, čime je po prvi put publici omogućeno direktno kreiranje programa uživo.

Treća generacija mobilnih mreža 3G, odnosno HSPA tehnologija, omogućuje nam ostvarenje u bliskoj budućnosti bežične komunikacije na daljinu svakog sa svakim, i svačim - uređaj sa uređajem, uređaj sa čovjekom, čovjek sa mašinom... 

Na Mobile Asia Congress-u, uodržanom u Macau, globalna organizacija za mobilnu industriju, poznata pod akronimom GSMA, najavila je novu Inicijativu ugrađenog mobilnog (Embedded Mobile Initiative), koja mobilnoj industriji  realizaciju tržišnih potencijala  za potrošačka i industrijska dobra nove generacije, koja će se moći konektovati preko 3G mobilnih mreža.  

Uređaj sa ugrađenim mobilnim modulom i konekcijom na mrežu može automatski razmjenjivati slike, informacije i druge podatke sa mobilnim aparatima, računarima ili Internetom, omogućavajući ljudima, biznisima i društvu u cijelini da funkcioniraju mnogo efikasnije i efektivnije.

Vizija je da svaka objekt, mašina ili uređaj ima mobilnu broadband konekciju. Sve oko nas će koristiti mobilnu mreže i razmjenjivati informacije jedno s drugim i preko Interneta.

Automobil može sam slati detaljne informacije o trenutnim performansama mehaničaru. Senzori na terenu mogu poslati informacije o trenutnoj emisiji štetnih gasova prema računarskom centru za nadzor.

3G modul mobilne mreže može biti ugrađen u automobile, kamere, uređaje za nagledanje zdravstvenog stanja, monitorske uređaje, u kućne tehničke sistema,  video nadzorni sistem...

Mogućnosti su zaista ogromne. Slika svijeta se mijenja, jer komunikacija dobiva sve širi prostor.

Stoga razmislimo: možda je sad pravi momenat da se uključimo u tehnološke tokove masovne primjene bežičnih komunikacija, i da nađemo vlastito mjesto u tehnološkom lancu vrijednosti, koji se ovih godina formira.

U vremenu koje dolazi tražit će se kreativni potencijali da osmisle mnoge primjene, koje do danas nisu postojale.

Da li Bosna i Hercegovina sa svojim kadrovskim potencijalima može da se pronađe u najnovijem valu tehnoloških promjena i uzme aktivno učešće u njihovom su-kreiranju..?

autor: mr. Sead Adanalić, Centar za istraživanje i razvoj BH Telecoma

Tehnološki razvoj svijeta u nekim područjima čovjekovog života donosi nezamjenjive koristi. Jedan od očitih primjera je medicina u kojoj se danas nano tehnologije pokušavaju koristiti za otkrivanje bolesti poput raka koji je jedna od pošasti današnjice. Medicinski stručnjaci sada idu ka tome da se čitava mala laboratorija smjesti na jedan čip koji bi u ljudskom tijelu detektirao infekcije ili možda otkrio kvalitet hrane koju unosimo u tijelo.

 U Barceloni je sjedište vodeće evropske laboratorije za nano i mikro tehnologije, u kojoj se upravo razvija poseban aparat za detekciju nazvan 'bio prst'. To je jedna vrsta mikročipa  koja će moći razotkriti mnoge sastojke, od kancerogenih ćelija do hemijskih tijela. Radi se o revolucionarnoj ideji da se koriste fizičke snage  u nano dimenzijama kako bi se tražile molekule.

Ovi sićušni aparati imaju na sebi tanke iglice, stotinu puta manje od dlake, omotane antitijelima za željenu supstancu, a ubrizgavaju se u ljudski organizam radi njegovog ispitivanja. Kada antitijelo uhvati svoju ciljnu molekulu, nano čip postaje teži i šalje signale van tijela.

U podrumu Mikroelektroničkog instituta u Barceloni, kombinira se mikroelektronika sa nano strukturama a krajnji cilj je stvaranje prenosivog  i jeftinog nano instrumenta  korištenjem fizičkih efekata kao što su promjena mase i tenzija na površini. 'Bio prst' bi tako preciznije mogao otkrivati kancerogene ćelije koje su danas poznate. Ova ideja evoluira ka novom sistemu detekcije bolesti koji će biti ravan analitičkom laboratoriju na jednom čipu. Kada jednom bude u upotrebi, ova tehnologija biće integrisana u mobilne uređaje koji su dio ambulanti ili hitnih službi.

Na jugu Njemačke istraživači koriste nano tehnologije za unapređenje dijagnostičkih metoda pri, na primjer, otkrivanju raka prostate u ranoj fazi.

U ovom slučaju, nano čestice koje se ubacuju u tijelo su prekrivene antitijelima za rak, a zatim bivaju otkrivene kombinacijom zvučnih talasa i toplotnih snopova.

Osim ovih izuma koji su još u fazi istraživanja, neki su blizu upotrebe. Evropski naučnici razvili su poseban umetak za zube koji je vrlo pouzdan sistem za doziranje lijekova.  Kombiniranjem mikročipa sa senzorima i mikroskopske doze sa daljinskom kontrolom, moglo bi uskoro biti od velike pomoći hroničnim bolesnicima. Umetak koji bi se ugrađivao poput umjetnog zuba, mogao bi nadgledati i dozirati lijekove koji se unose u okviru idealno propisanog nivoa, uključujući vrijeme njihovog uzimanja.

Ali, nano i mikro tehnologije su još uvijek na početku upotrebe. Tretiranje bolesti putem molekula je daleko iako su naučna istraživanja toliko odmakla da je vrijeme njihove integracije u svakodnevnu praksu sasvim izvjesno.  

Informaciono društvo je u svim segmentima izmijenilo tradicionalne poglede na svijet, ali uzrokovalo i korjenite promjene u načinu našeg  života, rada i učenja. Način na koji danas dolazimo do informacija i znanja pretpostavlja brz pristup i neograničenost pa su  se i institucije sistema u svakom pogledu morale tome prilagoditi.

Takav zadatak stoji i pred velikim bibliotečkim, muzejskim i arhivskim zbirkama u Bosni i Hercegovini koje trebaju iskoristiti moderne tehnologije i otvoriti se javnosti. Na ovogodišnjoj Drugoj međunarodnoj konferenciji biblioteka, arhiva i muzeja, govorilo se upravo o promociji usluga za korisnike. Kreativni, efikasni i jeftini kanali komunikacije danas su prisutni više nego ikada. Primjer za to je društveno umrežavanje poput web alata kakav je facebook koji je i sam potekao sa američkog univerziteta Harvard. On se širom svijeta koristi za promociju interesa pojedinaca ili grupa.

' Facebook je društvena mreža u kojoj se ljudi sa istim interesima okupljaju da bi postigli nešto. To je dokazala kampanja Baraka Obame gdje je on imao 8 miliona poštovalaca samo na Facebooku gdje su se oni organizovali i organizovali skupove u malim mjestima širom SAD-a.', naglasio je na konferenciji Feđa Kulenović,voditelj biblioteke Centra za podršku operacijama mira u Sarajevu. 

Ovakvim principima promocije usluga za početak se mogu koristiti domaće institucije koje čuvaju baštinu i znanje, posebno jer većina mladih i proaktivnih građana u BiH spada u grupu takozvane Y generacije informacijskog doba.

' Ta grupa ljudi je ona koja je najviše na internetu. U Sjedinjenim američkim državama to je čak grupa ljudi koja je najviše u bibliotekama. 53% populacije u SAD-u koje je prošle godine posjećivala biblioteke su u toj demografskoj grupi od 18 do 30 godina. Dok je kod nas nedavno izašao izvještaj koji pokazuje da je ta grupa, Y generacija ona koja najviše koristi internet', naveo je Kulenović.

Veliki napredak u digitalizaciji svoga znanja i arhive bilježi Ekonomski fakultet u Sarajevu koji provodi obiman projekat prikupljanja arhivske zbirke iz proteklih 50 godina. To uključuje bibliografiju nastavnika i saradnika fakulteta, te njihovih magistarskih i doktorskih radova među kojima je 181 doktorska disertacija, 518 magistarskih te 13000 diplomskih radova.

' Bibliografija ekonomskog fakulteta je relevantan historijski izvor jer daje pregled naučnih i stručnih radova nastavnika i saradnika angažovanih na ekonomskom fakutetu od njegovog osnivanja do 2002.godine, i predstavlja važne kockice u mozaiku neophodne jedinstvene naučne bibiliografije BiH. U prvo izdanje bibliografije uvršteni su javno publikovani radovi kao što su monografske publikacije, prilozi sa savjetovanja, simpozija i zbornika radova, projekti relevantih naučno-istraživačkih institucija, doktorski i magistarski radovi' , kazala je Jasna Lipa sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.   

Prva gimnazija u Sarajevu, kao najstarija u našoj zemlji sa 130 godina tradicije, i pored obimne i vrijedne arhive, još uvijek se drži klasičnih oblika prezentacije. U svojoj muzejskoj postavci, čuva dokumente vezane za rad i prisustvo velikana kakvi su Ivo Andrić, Vladimir Pelog, Petar Kočić, Isak Samokovlija i Safvet-Beg Bašagić, kao svojih bivših učenika.

'Jedinstven muzej školstva na ovim prostorima otvoren je 1990.godine. Cilj mu je da od zaborava sačuva historijske vrijednosti škole. Muzejsku zbirku čine najvećim dijelom originalni dokumenti, knjige, fotografije i ostali materijal koji čini neiscrpnu riznicu podataka o razvoju škole od njenog osnivanja do danas.', podsjetila je Fikreta Resić, profesorica sarajevske Prve gimnazije.

Jedan od zaključaka ove konferencije bibliotekara, arhivara i muzeologa jeste da njihov rad u BiH u najvećem dijelu ne odražava potrebe aktuelnog društvenog trenutka. To znači da prilagodba vremenu interakcije, razmjene informacija, novim modelima prezentacije prošlosti i sadašnjosti treba biti njihov put razvoja.

Asim Bešlija/Društvo znanja

Četiri genetske varijacije  određuju brzinu  kojom ljudi sagorijevaju hranu, objavili su prošle sedmice istraživači Helmholtz centra iz Minhena, što je otkriće za koje se vjeruje da će otvoriti novu eru personalizirane brige za pacijente.

Istraživači su skenirali gene 284 ljudi i pronašli četiri koja su povezana sa određivanjem metaboličkih kapaciteta i tu igraju ključnu ulogu. Ovo potencijalno stvara put za personaliziranu zdravstvenu zaštitu u kojoj će doktori moći koristiti znanje o metabolizmu pojedinačnog pacijenta dobijeno iz njegove genetičke srži kako bi se odredio tretman.   Znati odmah kako će ljudsko tijelo lomiti molekule u krvi koje grade mišiće i ćelije, i osiguravaju energiju, može voditi boljoj njegi, posebno u stanjima kakva su srčane bolesti ili gojaznost.

Međunarodna agencija za energiju sa sjedištem u Londonu objavila je svoj izvještaj za 2008.godinu u kojem svjetski energetski sistem opisuje kao 'situaciju na raskrsnici', pozivajući u isto vrijeme na prevazilaženje tradicionalnih metoda nabavke i potrošnje. Razlozi za ovo leže u projekcijama koje odslikavaju trend porasta svjetske potrošnje energije i nepostojanje novih politika vlada širom svijeta. Tako agencija predviđa porast potražnje za energijom od 1,6% na godišnjem nivou ili ukupno 45 posto do 2030.godine sa troškovima od 26,3 triliona dolara.

Potražnja za naftom, koja će ostati glavni svjetski izvor energije, porast će sa sadašnjih 85 miliona barela na 106 miliona barela na dan. Kina i Indija će, prema procjenama, trošiti više od polovine energije dok će Srednji Istok postati novi glavni centar potrošnje.

U isto vrijeme, temperatura bi mogla porasti za šest stepeni celzijusa zbog povećane emisije stakleničkih gasova, koja bi u slučaju karbon dioksida do 2030, sa sadašnjih 28 gigatona mogla porasti na 41 gigatonu.

Da bi se ovo sprječilo, Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da se treba povećati udio obnovljivih izvora energije u rasponu od 19 do 26 procenata te na njih potrošiti više od 30 triliona dolara u narednih 22 godine.

Ujedinjavanje Evrope kroz digitalizaciju kulturne baštine već je počelo. Nakon dvije godine priprema prošle sedmice sa radom je počela Europeana – digitalna biblioteka, muzej i arhiv. No, ubrzo nakon lansiranja web site-a preko kojeg se trebalo pristupati digitalnoj arhivi, stranica je srušena zbog prevelikog interesa i broja posjeta koje su u prosjeku iznosile 10 miliona klikova na sat vremena.

Prema sadašnjim planovima, baza podataka sadržavaće 2 miliona digitalnih objekata poput filmskog materijala, fotografija, umjetničkih slika, zvuka, mapa, rukopisa, knjiga, novina i arhivskih dokumenata. Materijal je odabran od onog koji je već digitaliziran i dostupan u evropskim muzejima, bibliotekama, arhivama i audio vizuelnim kolekcijama.

Procjene su da bi do 2010.godine trebala svima osigurati pristup ka više od 6 miliona digitaliziranih audio zapisa, slika, knjiga  arhivskih zapisa i filmova, porijeklom sa čitavog prostora evropskog kontinenta.  

Zamišljeno je da pristup Europeani bude višejezičan dok će za početak to biti moguće na francuskom,  engleskom i njemačkom jeziku.

Ovo će prema daljoj zamisli osigurati  istraživanja i implementaciju potrebnu da se evropsko kulturno nasljeđe učini interoperabilnim i dostupnim kroz istinski multijezičnu uslugu.

Europeana je inače tematska mreža koju je osnovala Evropska komisija u sklopu programa EcontentPlus što je dio evropske i2010 politike. Originalno je poznata kao Evropska digitalna biblioteka koja je partnerstvo 90 predstavnika organizacija za nasljeđe i znanje te informatičkih eksperata širom Evrope. Projekat vodi Holandska kraljevska biblioteka gradeći menadžment i tehničku ekspertizu.

Dva od nekoliko najbitnijih principa koji će omogućiti približavanje i ujedinjenje kulturnog naslijeđa kroz ovu jedinstvenu bazu jesu stimuliranje inicijativa za objedinjavanje postojećih digitalnih  sadržaja te podrška daljoj digitalizaciji Evropskog kulturnog i naučnog nasljeđa.

www.euopeana.eu         

Dragi bloggeri,

pred vama je novi blog koji je posvećen u  Bosni i Hercegovini nepopularnoj tematici kada su mediji u pitanju - obrazovanju, znanju i modernim tehnologijama. Ovo su stvari koje pokreću najuspješnije zemlje svijeta i u njegovim globalnim okvirima preduvjeti za opći napredak. Emisija 'Društvo znanja' pokrenuta je s namjerom popularizacije ovih odrednica modernog društva i namjerom da korak po korak u javnom diskursu promovira vrijednosti koje nam uistinu mogu pomoći da se pomaknemo iz situacije zaostajanja u kojoj se trenutno nalazimo i iskoristimo naše potencijale kao doprinos budućem pridruživanju evropskoj porodici naroda.

Emisija 'Društvo znanja' koju priprema mlada ekipa profesionalaca u agenciji Foto Art u Sarajevu trudi se da odgovori teškom zadataku i gledaocima 'nametne' teme koje su daleko važnije od dnevne politike i koje u perspektivi znače mnogo više. Gdin Mufid Memija, kao jedno od najboljih novinarskih imena na području bivše Jugoslavije, uređuje emisiju i garant je vrijednosti kojima se emisije bavi i koje želi promovirati.
 
Na ovom blogu redovno ćete moći čitati izvještaje, priče, vijesti i gledati video klipove iz emisije koja se emitira na TV OBN svake subote u 15 sati i 30 minuta, a reprizno nedjeljom u 09 sati ujutro.
O svim promjenama u emisiji ili terminima emitiranja bićete redovno izvještavani a ukoliko imate prijedloge tema, gostiju ili interesantne priče koje biste podijelili s nama,  javite se putem e-maila: dz@fotoart.ba

Lijep pozdrav

ekipa emisije 'Društvo znanja'